BANJALUKA - U narednoj godini neće biti povećanja entitetskih i državnog budžeta, a samim tim neće biti ni povećanja javne potrošnje, odlučeno je poslije sjednice Fiskalnog savjeta BiH, održane u srijedu u Banjaluci.
Milorad Dodik, premijer RS, poslije sjednice Savjeta, izjavio je da okvir ukupne javne potrošnje u BiH za 2011. godinu treba da bude na ovogodišnjem nivou, ističući da to znači da nema povećanja javne potrošnje i budžetskog okvira.
Dodik je rekao da će nakon sagledavanja prihoda, rashoda i deficita, koji je najsnažniji u FBiH, biti poznato na koji način će se oni dalje kretati.
"Stav RS je da nema povećanja prihoda u odnosu na ovu godinu i da nema zahvatanja iz novih izvora, pogotovo iz Uprave za indirektno oporezivanje, tako da će sve ostati u okviru dosadašnjih procenata", zaključio je Dodik.
Mustafa Mujezinović, premijer FBiH, potvrdio je da su dogovoreni globalni budžetski okviri te da je zadužena savjetodavna grupa "da razradi detalje za sljedeću sjednicu".
Izražavajući nadu da će biti urađeni dobri budžeti na državnom i entitetskom nivou, Mujezinović je kazao da ono što je poznato je to kolika će biti potrošnja, dok će na sljedećim sastancima biti više govora o izvorima finansiranja.
Prema njegovim riječima, biće definisani deficiti, a savjetodavna grupa bi trebalo da ponudi više rješenja, te da na Fiskalnom savjetu odredi koje je najbolje.
Što se tiče aranžmana s Međunarodnim monetarnim fondom (MMF), Mujezinović je kazao da "oni shvataju da smo u predizbornoj godini i da ne treba praviti prevelike probleme".
"Za realizaciju aranžmana s MMF-om ja sam lagani optimista jer je preostalo da bude usvojen samo zakon o platama, što je političko pitanje, i stvoreni su uslovi da on prođe", kazao je premijer FBiH.
Mujezinović je kao netačne odbacio priče da je FBiH razmišljala o prekidu aranžmana s MMF-om, kao i mogućnost da nedostajuća sredstva u budžetu planiraju da nadoknade prodajom državnih preduzeća.
Ekonomisti upozoravaju da budžeti na istom nivou neće donijeti puno efekta ako ne bude smanjena javna potrošnja i ne bude pružena podrška privredi.
Igor Gavran, stručnjak za makroekonomiju, kaže da će zadržavanje budžetskog okvira na istom nivou predstavnici vlasti prikazati kao uštedu, ali da je mnogo bitnije kako će izgledati strukture budžeta.
"Dobra vijest bi bila da se budžet značajno povećava ukoliko bi to povećanje išlo u poticaje za privredu, kao što bi bi bila dobra vijest i da se budžet smanjuje rezanjem neselektivnih izdataka za administraciju koju sada imamo", kazao je Gavran.
Po njegovom mišljenju je najrazumnije, ali u našim uslovima i najmanje vjerovatno rješenje, da se budžetski okvir održi na istom nivou, a da se struktura potrošnje značajno promijeni, tako da se u velikoj mjeri smanje izdaci za administraciju i institucije koje koče stvaranje novih vrijednosti.
"Ovo je jasan pokazatelj da se planira održavanje lošeg stanja i moraćemo ići u nova zaduženja jer nema hrabrosti da se nešto značajno uradi", ocijenio je Gavran, dodajući da ovakva odluka nije "ništa novo i neočekivano".
Saša Grabovac, predsjednik Udruženja ekonomista SWOT, kaže da je ovo mnogo bolja vijest nego da je odlučeno da se ide s povećanjem budžeta, pogotovo što bi ono išlo u finansiranje raznih agencija koje daju veoma malo rezultata.
"U ovim uslovima ostvarenja bruto društvenog proizvoda ovo je dobra odluka", ocijenio je Grabovac, upozoravajući da se ipak treba nadati da neće doći do rebalansa budžeta u toku naredne godine, odnosno da neće doći do pobačaja prihoda.
On se nada da će dio budžeta koji se odnosi na podsticajne mjere ostati bar na istom nivou, s tim da bi se moralo razmotriti da ta sredstva i efikasnije budu upotrebljena.
Budžet BiH je u ovoj godini iznosio oko 1,35 milijardi, FBiH 1,7 milijardi, a RS 1,6 milijardi maraka.