BANJALUKA - U obavještajno-bezbjednosnom sektoru BiH ne postoji efikasan sistem filtriranja i provjera kadrova koji obavljaju visoke dužnosti, a među radnicima postoje ljudi koji u najmanju ruku imaju sumnjivu ratnu prošlost, rekao je "Nezavisnim" izvor blizak Obavještajno-bezbjednosnoj agenciji (OBA) BiH.
Prema tim informacijama, sve je više indicija da osobe koje su osumnjičene za različite ratne zločine prvo budu suspendovane s položaja, a kasnije ih diskretno vrate u te institucije, često puta na više radno mjesto, kao što je slučaj sa Vahidom Alagićem, zamjenikom direktora Granične policije BiH, i Faikom Špagom, agentom OBA.
"Primjer Muhidina Bašića (protiv njega se vodi istraga za počinjene ratne zločine tokom hrvatsko-bošnjačkog rata 1993. godine) govori kako ovakvi frapantni primjeri zloupotrebe položaja ne dovode ni do kakvih posljedica za rukovodstvo OBA, koje ih, naprotiv, štiti", navodi naš izvor. Bašić je u OBA na poziciji načelnika Sektora za borbu protiv organizovanog kriminala.
Naime, kako je već ranije pisano, Almir Džuvo, direktor OBA, od Željka Komšića, hrvatskog člana Predsjedništva BiH, zatražio je pomoć i stopiranje istrage koju protiv Bašića sprovodi Državna agencija za istrage i zaštitu (SIPA) zbog ratnog zločina. Mediji su objavili dokument iz kojeg se to vidi. Protiv Bašića se istraga vodi po osnovu prijave Udruženja žena žrtava rata da je 1993. godine silovao Hrvaticu iz Vareša, čiji je muž bio u pritvoru u Zenici.
Umjesto hitne suspenzije i preduzimanja preventivnih mjera, direktor OBA je pokušao da zataška ovaj slučaj, što je vjerovatno jedan od najtežih slučajeva zloupotrebe položaja u ovoj bh. instituciji ikada.
"Posebno su problematične provjere koje po zakonu moraju biti provedene kada se radi o visokopozicioniranim kadrovima. UN-ova policija je provodila filtriranje kadrova, ali spomenuti primjeri jasno govore da su provjere koje su obavljane bile površne, a kada se ispostavilo da postoje ljudi sa sumnjivom prošlošću, ta imenovanja nisu revidirana, nego se slučajevi na sve moguće načine zataškavaju, što je neprihvatljivo", rekao je naš izvor.
On spominje i primjer Selme Cikotića, ministra odbrane BiH, za kojeg se odranije sumnjalo da ima veze sa počinjenim ratnim zločinima nad Hrvatima u Bugojnu.
"U praksi se dešava da samo ako postoji potvrđena optužnica ili pravomoćna presuda nekom bude onemogućeno da obavlja te visoke funkcije. Međunarodna zajednica svjesno toleriše takvu situaciju i često puta poslovno komuniciraju sa kadrovima koji bi trebalo da budu na optuženičkoj klupi, a ne na javnoj funkciji", navodi on.