BANJALUKA - Osoblje zdravstvenih ustanova u RS o neželjenim događajima prouzrokovanim greškom ljekara raspravlja na jutarnjim sastancima, ali tačnih podataka o njihovom broju nemaju, kao ni obaveze da ih prijavljuju višim institucijama.
Dok Amerikanci javno priznaju da godišnje izgube 100.000 života zbog propusta i grešaka u liječenju, kod nas se prijavljivanje grešaka često prikriva iz straha od posljedica po ugled ustanove i ljekara.
U Kliničkom centru Banjaluka potvrđuju da nema protokola koji ih obavezuje da prijave propuste i greške prilikom liječenja pacijenta.
''U našoj službi za opšte i pravne poslove postoji registar broja tužbi koje su se vodile ili se vode po tom pitanju'', istakao je Brane Topić, direktor za medicinske poslove KC Banjaluka.
Mirko Sovilj, direktor Opšte bolnice Prijedor, istakao je da u evidenciji u posljednjih nekoliko godina nije bilo neželjenih događaja.
"Prijavljenih grešaka ljekara nismo imali, ali ukoliko do toga dođe u okviru bolnice je formirana komisija koja ih razmotri, te prijavi Institutu za zaštitu zdravlja RS", istakao je Sovilj i dodao da se u njihovoj bolnici češće dešavaju nesuglasice pacijenata i osoblja.
Prema riječima Vlade Marjanovića, direktora Opšte bolnice Gradiška/Bosanska Gradiška, ova ustanova sve neželjene događaje prijavljuje menadžmentu bolnice u cilju poboljšanja zdravstvenih usluga.
Dragan Šarenac, zamjenik direktora Opšte bolnice u Trebinju, istakao je da oni nemaju takvu vrstu evidencije.
Milan Pejić, direktor KC Istočno Sarajevo, a koji obuhvata bolnice u Foči, Kasindolu i Psihijatrijsku bolnicu u Sokocu, istakao je da u ovim ustanovama ljekari vode evidencije o svakom pacijentu, te da se o tome diskutuje na sastancima u okviru tih institucija.
Prema riječima Ranka Škrbića, ministra zdravlja i socijalne zaštite RS, zdravstvene ustanove imaju obavezu da diskutuju o neželjenim događajima u okviru zdravstvene ustanove.
"Jedno je pogrešna procedura, koja može biti reakcija na neki lijek koji se smatra neželjenim događajem, ali koji nema veze sa stručnošću osoblja. Međutim ukoliko doktori naprave pogrešnu proceduru koja dovede do smrti ili pogoršavanja zdravstvenog stanja pojedinca, svaka zdravstvena ustanova je dužna da reaguje", objašnjava Škrbić.
Prema njegovim riječima, tužbi protiv doktora zbog nestručnosti je bilo i sigurno će biti, ali dio odgovornosti prebacuje na zdravstvenu komoru, koja mora da reaguje kada zdravstveni radnik ne ispoštuje sve procedure i mora da bude odgovoran zbog činjenja ili ne činjenja.
"Još smo daleko od tog dijela i te vrste odgovornosti, ali ostaje nam da i na tom dijelu intenzivno radimo. Svaka zdravstvena ustanova ima knjigu utisaka, gdje pacijenti mogu da ostave svoja zapažanja, te probleme ukoliko nisu zadovoljni radom doktora ili drugog osoblja", istakao je Škrbić.
Dragana Mastalo, generalni sekretar Komore doktora medicine, potvrdila je da se vode postupci protiv ljekara te da su ti podaci povjerljivi. "Svakodnevno dobijamo žalbe iz kliničkih centara od pacijenata, pa i od samih doktora, jer je Komora tu da zaštiti ljekara koji postupa u skladu s odredbama profesije, ali i da ga sankcioniše ukoliko to ne radi", kazala je ona.
U Institutu za zaštitu zdravlja RS potvrdili su da je obaveza svih zdravstvenih ustanova RS da prate i unapređuju kvalitet rada, ali i da prate zadovoljstvo korisnika te izvještavaju Institut o pokazateljima kvaliteta rada na godišnjem nivou.