Poslije jednogodišnje komande nad 6.500 vojnika evropskih snaga u BiH (EUFOR), italijanski general č
Nadovezujući se na svoje ranije izjave o hapšenju haškog optuženika za ratne zločine Radovana Karadžića kada je tvrdio da nije imao informacije koje bi navele na zaključak da se Karadžić nalazi u BiH, Kjarini danas kaže da je u protekloj godini primio veliki broj informacija o Karadžićevom navodnom boravku u BiH.
`Mi smo potpuno ozbiljno shvatili i provjerili svaku takvu informaciju. U slučajevima kada smo ih smatrali kredibilnima, pokretali smo i operacije na osnovu njih`, kaže Kjarini dodajući da `u ovom trenutku još nema informacija koje bi navele na zaključak da se on nalazi u BiH`.
NN: Možete li danas tvrditi da Karadžić nijedan dan u protekloj godini, u vrijeme dok ste Vi bili komandant EUFOR-a, nije boravio u BiH?
KJARINI: To što sam na početku dao takvu izjavu ne znači da smo mi spavali kad je riječ o rješavanju tog problema, naprotiv. Ipak, nismo došli do konkretnih informacija koje bi nam omogućile da nešto stvarno i uradimo. U svim operacijama koje smo pokrenuli tražeći osumnjičene za ratne zločine, mi smo u posljednje vrijeme imali punu saradnju i podršku lokalnih institucija. To je veliki korak naprijed i veoma važna stvar za budućnost.
NN: Gospodin Ričard Holbruk prije nekoliko dana izjavio je da su isključivi krivci za nehapšenje Karadžića i Mladića Srbi u Srbiji i RS, te pripadnici SFOR-a i EUFOR-a. Šta Vi mislite ko su glavni krivci za to?
KJARINI: Gospodin Holbruk rapolaže nekim informacijama kojima ja ne raspolažem. Ja sam bio pripadnik i IFOR-a i SFOR-a i EUFOR-a i mi smo sve vrijeme ozbiljno shvatali i odmah djelovali po informacijama koje smo primali u vezi sa osobama optuženim za ratne zločine. Moram naglasiti da smo u početku imali oko 160 osoba optuženih za ratne zločine, koje je trebalo privesti, a danas ih je ostalo šest, što znači da je, ipak, nešto postignuto po tom pitanju. Što se tiče tih šest, oni nisu uhapšeni jer jednostavno nismo imali dovoljno ozbiljne i upotrebljive informacije o njihovom mjestu boravka.
NN: Glavni haški tužilac Karla del Ponte nedavno je izjavila da nema napretka u BiH, da je mir prividan, da je prisutna mržnja među ljudima, a da bezbjednost samo donekle postoji u domovima, ali ne i šire. Vi tvrdite da BiH spada među bezbjednije zemlje?
KJARINI: Tu se radi o potpuno različitim stavovima. Ja nisam rekao da je ovo najbezbjednija zemlja, nego da je prilično bezbjedna i da se situacija po tom pitanju može uporediti sa drugim evropskim zemljama. Gospođa Del Ponte ima pravo na svoje mišljenje.
NN: Smatrate li da su smetnja na tom putu i pripadnici radikalnih islamskih pokreta i terorističkih organizacija, kojih je u BiH popriličan broj?
KJARINI: Vehabizam jeste radikalan i prilično snažan pokret, ali kad je riječ o islamskom radikalizmu, taj problem nije prisutan samo u ovoj zemlji. S njim se nosimo i svi mi ostali u Evropi. Ne mislim da je on različit u odnosu na druge evropske zemlje. To je problem s kojim se svi u budućnosti moramo nositi i rješavati ga.
NN: Koliko je BiH, po Vašim procjenama, kriminalizovana i da li su pripadnici EUFOR-a pomogli u smanjenju broja krivičnih djela u ovoj zemlji?
KJARINI: Mi smo uspostavili saradnju sa Evropskom policijskom misijom (EUPM), kao i sa lokalnim institucijama koje smo podržavali u obavljanju njihovog posla. Pripadnike SIPA smo podržali tokom operacije hapšenja u Palama, sarađivali smo i sa DGS-om u slučajevima prekograničnog krijumčarenja duž rijeke Drine. Što se tiče stope kriminaliteta, nemam egzaktnih podataka, koji bi pokazali da li se ona smanjila zahvaljujući tim operacijama.
NN: Smatrate li da je BiH, bez obzira na to kakva će politička odluka iz Brisela uskoro uslijediti, dovoljno stabilna da bi snage EUFOR-a mogle da je postepeno napuštaju?
KJARINI: Situacija nam dopušta da ozbiljno razmislimo o mogućnosti smanjivanja broja naših vojnika u BiH. Ako se donese takva odluka, to će samo biti znak da je ova zemlja napredovala na svom putu ka potpunoj stabilizaciji.
NN: Kakva je BiH bila prije godinu dana, kad ste preuzeli komandu nad snagama EUFOR-a, a kako Vam izgleda danas kad odlazite iz nje? Jeste li zadovoljni onim što ste uradili u proteklom periodu ili smatrate da je moglo i trebalo više?
KJARINI: BiH je zemlja koja je blizu potpune normalizacije. Trudio sam se da pratim ovu zemlju na tom i da rješavam probleme kao što je višak naoružanja i municije i da sarađujem s lokalnim vlastima. Što se tiče normalizacije i stabilnosti, mnogo je postignuto, a jedan od jasnih primjera za to su i nedavno sprovedeni izbori. Oni su prošli u dobroj i fer atmosferi, a način na koji su sprovedeni jasan je znak da se BiH nalazi jako blizu potpune normalizacije stanja.