BANJALUKA - Međunarodni dan bez kupovine, koji se u svijetu neformalno obilježava 29. novembra, nemoguće je izvesti u Banjaluci, jer kolektivna svijest potrošača kod nas nije dovoljno razvijena, kažu u Udruženju građana "Plava sfera".
Danijel Marić, direktor za razvoj u "Plavoj sferi", smatra da potrošači znaju vrlo malo informacija u vezi sa svojim pravima.
"Oni gotovo da ne znaju u koje aktivnosti da se uključe. Sada realizujemo projekat pod nazivom 'Centar za zaštitu potrošača i resursni centar za udruženja potrošača', čiji je cilj uspostaviti taj centar, ojačati kapacitete udruženja za zaštitu potrošača, promovisati njihova prava, informisati ih i savjetovati u vezi sa njihovim pravima, te im pružiti pravnu pomoć ako dođe do kršenja njihovih prava'', rekao je Malić.
Obilježavanje ovog datuma se najčešće sastoji iz javnih akcija poklanjanja i razmjene starih stvari, što se dešava na središnjem gradskom trgu ili u velikim gradskim parkovima. Akcija se najavljuje nekoliko dana ranije da bi ljudi bili obaviješteni da ponesu stare stvari sa sobom. U nekim gradovima organizuju se protesti protiv kupovine i konzumerizma.
''Nećemo organizovati neku akciju povodom ovog datuma, ali ću ovaj dan obilježiti individualno tako što neću kupovati. Vjerujem da se svaka vrsta ekonomske krize dešava zbog besmislene proizvodnje i potrošnje, jer ljudi često kupuju i ono što im treba i ono što im ne treba. Tako dolazi do bespotrebne potrošnje energije, što izaziva ekološku katastrofu. Stimulacija potrošnje dovodi do stvaranja lažnih, vještačkih potreba, te tako postajemo dio potrošačkog mentaliteta'', izjavio je Miloš Stojaković, predsjednik "Eko-pokreta" iz Banjaluke.
Stručnjaci upozoravaju da je asocijalizacija ili kratkotrajna vještačka socijalizacija prva opasna posljedica kupoholičarstva, a druga posljedica je narušavanje životne sredine.
''Posljednji put kada sam prijateljici poklonio za rođendan stari svijećnjak, dvije knjige i nove priglavke, pitala me je jesam li pokupio sve što sam imao u kući. S obzirom na to da nas moćne kompanije uče šta je u trendu, nisam mogao ni očekivati eksploziju sreće za moj poklon, koji joj je vjerovatno korisniji od svega ostalog što je dobila, a nije kupljen'', rekao je Vojin Kopuz, student Odsjeka za ekologiju i zaštitu životne sredine na Prirodno-matematičkom fakultetu u Banjaluci.
Slično mišljenje imaju i građani. Jedan od njih je i Robert Jandrić, koji je trenutno nastanjen u Mostaru.
''Mislim da građani BiH nisu upoznati sa ovim datumom. Dan bez kupovine je dobra akcija koja ukazuje na pogubnost potrošačkog mentaliteta po društvo i prirodu. Volio bih da se za početak organizuje akcija Dan bez kupovine sedmično. Velike prehrambene kompanije godišnje bace toliko upotrebljive hrane koliko bi bilo dovoljno da ishrani najveći dio svjetske sirotinje. Umjesto da je doniraju, one uništavaju hranu pred ili po isteku roka trajanja'', rekao je Jandrić i naglasio da se i u BiH ljudi trude da žive daleko iznad realnih mogućnosti, tako da su manje-više kreditno prezaduženi.