Za Rusiju je potpuno neprihvatljiv zaključak Savjeta za provedbu mira (PIC) kojim se provedba ustavne reforme prikazuje kao obaveza BiH, kaže Konstantin Viktorovič Šuvalov, ambasador Ruske Federacije u BiH, u intervjuu za "Nezavisne".
Smatra da ustavna reforma treba da bude plod volje i dogovora unutar BiH, a ne pritiska međunarodne zajednice.
Šuvalov ističe da predstavnici njegove zemlje nisu potpisali kominike PIC-a "jer se odstupilo od zaključaka koje je ovo tijelo donijelo na februarskom zasjedanju, nakon čega se zatvaranje OHR-a odlaže u nedogled".
Za Rusku Federaciju stavovi PIC-a nisu prihvatljivi, a Šuvalov žali što nije pronađeno konstruktivno rješenje na posljednjoj sjednici. On izražava nadu da stavovi PIC-a neće dodatno pogoršati situaciju u BiH, ali nije siguran da će tako i biti.
NN: Predstavnici Ruske Federacije nisu potpisali kominike PIC-a jer nije podržan zahtjev o određivanju datuma za zatvaranje OHR-a? Kada bi po Vašem mišljenju trebalo da prestane s radom OHR i zašto?
ŠUVALOV: Razlog koji ste naveli nije jedini zbog kojeg se nismo pridružili potpisivanju tog teksta. U tekstu PIC-a ima više neprihvatljivih stvari po mišljenju Ruske Federacije. Žao nam je što sjednica PIC-a nije pripremljana tako da nas vodi ka konstruktivnoj odluci. Takođe, žalim što tekst ima stavove koje, kao što je poznato i članicama PIC-a i visokom predstavniku, nisu prihvatljivi za Rusiju. Nije jasno zašto je ovo napravljeno i šta su partneri očekivali od Rusije u ovoj situaciji. Govorili ste o zatvaranju OHR-a i to jeste jedno od najvažnijih pitanja. Naime, februarske odluke PIC-a protumačene su tako da je pitanje zatvaranja OHR-a prebačeno na neodređeno vrijeme u budućnosti. To nije u skladu sa "Planom 5+2", jer je to strategija zatvaranja OHR-a, a ne neki privremeni plan djelatnosti ove institucije.
Pitanje zatvaranja OHR-a u tekstu koji je bio pripremljen ostao je za neku dugoročnu perspektivu. Ne slažemo se sa tumačenjem drugog uslova iz "Plana 5+2" koji naši partneri daju, a koji se tiče pozitivne ocjene o stanju u BiH. Po našem mišljenju, ova procjena mora biti konkretna i zasnivati se na kriterijumima iz Dejtonskog sporazuma, a ne da se tumači do beskonačnosti. Očekivanje idealne situcaije u BiH znači da se zatvaranje OHR-a može odlagati beskonačno. Ne slažemo se, takođe, sa proširenjem ciljeva koji se daju u kominikeu i koji ide dalje od utvrđenog plana. Za nas je potpuno neprihvatljiva formulacija člana 14, gdje se provedba ustavne reforme pokazuje kao obaveza BiH. To je vaše pravo i vaš izbor, a ne obaveza nametnuta od međunarodne zajednice ili EU.
NN: Nakon sjednice PIC-a rečeno je da se u ustavnu reformu ulazi nakon lokalnih izbora. Da li je to moguće uraditi u kraćem roku, jer imamo niz obaveza iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SSP)?
ŠUVALOV: Sa moje tačke gledišta, ustavnu reformu je moguće očekivati onda kada bude dovoljno saglasnosti o ciljevima i modelu reformi između dva entiteta u BiH. Ustavna reforma mora ići u skladu sa onim što piše u Ustavu. Pritisak na jedan entitet uz podršku međunarodne zajednice je neprihvatljiv.
NN: Da li govorite o pritisku međunarodne zajednice na RS?
ŠUVALOV: Shvatili ste pravilno moje razmišljanje.
NN: Može li država koja je potpisala Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju postati dio EU dok OHR još ima bonska ovlaštenja?
ŠUVALOV: Nije moguće postati član EU sa bonskim ovlaštenjima. Samim potpisivanjem SSP-a ispunjen je jedan od uslova. Po mom mišljenju, to daje dobru ocjenu o situaciji u BiH i to je drugi uslov. Razumijem da se partneri iz PIC-a neće složiti sa mojim mišljenjem, ali kod pozitivne procjene situacije u BiH ne možemo tražiti idelanu situaciju, jer je to nemoguće postići.
NN: Da li onda članice PIC-a otežavaju situaciju za BiH, jer stalno traže nove uslove? Da li se tako udaljavamo od EU?
ŠUVALOV: Ima osnova za takvo pitanje. Kao prvo, radi se o stavu PIC-a po pitanju Ustava, koji ostavlja puno otvorenih pitanja. Kao drugo, član 7 daje ciljeve sa proširenim tumačenjem, što povećava obim zahtjeva i uslova neophodnih za zatvaranje OHR-a.
NN: Kako komentarišete to što članovi Predsjedništva BiH nisu učestvovali u radu PIC-a?
ŠUVALOV: Mislim da su trebali da budu prisutni i predstavnici vlada i Predsjedništva BiH.
NN: Kada ste govorili o pritisku međunarodne zajednice na RS, da li ste mislili na reformu Ustava po kojoj treba napraviti novo uređenje, nezavisno od Dejtonskog sporazuma?
ŠUVALOV: To ste rekli Vi, a ne ja.
NN: Da li se slažete s tim?
ŠUVALOV: Što se tiče ustavnih promjena, mislim da ima osnova za takvo pitanje.
Rezultat sjednice PIC-a ne doprinosi poboljšanju situacije
NN: Kako Vi ocjenjujete situaciju u BiH u ovom momentu?
ŠUVALOV: Mislim da rezultat onakve sjednice Savjeta za provedbu mira ne doprinosi poboljšanju situacije. Nadam se da rezultat zasjedanja PIC-a neće dovesti do pogoršanja situacije, ali to je samo nada. Nisam siguran u to.