BEOGRAD - Islamolog iz Beograda profesor Darko Tanasković ističe da postoje posredni pokazatelji da na širem planu ima nesporazuma i nepovjerenja između sunita u BiH i iranskih šiita.
"Na to, posredno, ukazuje proterivanje dvojice iranskih diplomata iz BiH maja ove godine, kao i neubičajena /po mnogima i neprimerena/ formulacija koju je samo nešto posle toga, primajući novoakreditovanog iranskog ambasadora, upotrebio reis-ul-ulema Husein Kavazović. On je izrazio nadu da će 'Islamska Republika Iran razumeti specifičnosti muslimana u BiH koji su pripadnici ehl-i suneta i hanefijskog mezheba'", pojašnjava Tanasković.
Ipak, smatra on, ako se objektivno "izuzmu neki mistički /derviški/ redovi i pojedini intelektualci skloni sufizmu /tesavufu/ i donekle sinkretičkoj šiitskoj refleksivnosti, šiitski islam nema šansi da se šire nametne među muslimanima u BiH".
Tanasković podsjeća na slučaj profesora Rešida Hafizovića, koji je postao meta neodmjerenih napada iz ekstremnih islamističkih i vahabitskih krugova, uključujući i najnoviju prijetnju smrću zbog toga što je među prvima upozoravao na opasnost od širenja radikalnog vahabizma u BiH.
Hafizović je kritikovao i način na koji se bivši reis-ul-ulema Mustafa Cerić odnosio prema ovom problemu.
Tanasković napominje da je profesor Hafizović, ugledni teolog, misaono blizak sufijskoj i šiitskoj duhovnosti, bio jedan od onih koji su prvi javno i jasno upozorili na opasnost, prvenstveno po same muslimane, od širenja radikalnih vahabitskih ideja i prakse u BiH, na primjer u tekstu "Oni dolaze po našu djecu", objavljenom u "Oslobođenju" 2010. godine.
"Zato je Hafizović proglašen aktivnim propagatorom šiizma i postao meta neodmerenih napada iz ekstremnih islamističkih i vahabitskih krugova, uključujući i najnoviju pretnju smrću", ocjenjuje Tanasković.
On smatra da "nema nikakve sumnje da se zaoštravanje ukupnih prilika u islamskom svetu, uključujući i produbljivanje sunitsko-šiitskog antagonizma, a sve u kontekstu dalekosežno pogrešne i štetne politike koju zapadne sile na čelu sa SAD već duže vreme vode prema muslimanskim zemljama, preliva i na Balkan, a konkretno i na BiH".
Tanasković, koji je i bivši ambasador Srbije u Turskoj i Vatikanu, napominje da se u još nestabilnoj i rovitoj, produženoj postkonfliktnoj situaciji, kojoj je svojstvena i dimenzija vjerske radikalizacije, javljaju pojave koje za ove prostore ranije nisu bile karakteristične.
Jedna od njih je i postepeni rast tenzija između umjerenog islama tradicionalnog, hanefitskog tipa i radikalne vahabitske struje, uvezene za vrijeme rata u BiH iz nekih arapskih zemalja i "svetskih centara agresivnog islamističkog misionarenja".