SARAJEVO - Mirsada Čolakhodžić, zamjenik šefa bh. misije u Ujedinjenim nacijama, iznijela je neusaglašen stav u ime BiH na debati o stradanju civila u oružanim sukobima jer je izlaganje potkrijepila primjerima iz Srebrenice.
Kako se može vidjeti na zvaničnoj veb stranici Savjeta bezbjednosti UN-a, u izvještaju sa debeta navode se upravo dijelovi govora Čolakhodžićeve koji se odnose na Srebrenicu, broj žrtava, njihovu starosnu i polnu strukturu, te ocjene o odgovornosti međunarodne zajednice u nesprečavanju zločina.
Čolakhodžićeva je dobila instrukciju za ovakav govor iz Sektora za multilateralu Ministarstva inostranih poslova (MIP) BiH gdje nisu uvažili činjenicu da tri člana Predsjedništva BiH nemaju usaglašen stav u vezi sa istupom bh. ambsadora u Savjetu bezbjednosti UN-a.
Prema uobičajenim procedurama, Misija BiH u UN-u pošalje svoj prijedlog obraćanja u Savjetu bezbjednosti, a onda taj prijedlog Sektor za multilateralu dostavi ministru inostranih poslova i zamjeniku, pa se uz njihovu saglasnost prijedlog govora zatim dostavlja u tri kabineta članova Predsjedništva BiH.
Kako je potvrđeno u MIP-u i Predsjedništvu BiH, ovog puta Kabinetu člana Predsjedništva iz RS Nebojše Radmanovića i zamjeniku ministra inostranih poslova Ani Trišić-Babić bio je prihvatljiv govor pripremljen u Misiji BiH u UN-u.
Međutim, Kabinet ministra inostranih poslova Svena Alkalaja podržao je prijedlog izlaganja Sektora za multilateralu, koje je dotjerao i proširio izlaganje dostavljeno iz Misije dijelovima koji se odnose na događaje u Srebrenici iz jula 1995. godine. Kabineti predsjedavajućeg i člana Predsjedništva BiH Harisa Silajdžića i Željka Komšića podržali su, takođe, varijantu Sektora za multilateralu.
Čolakhodžićeva je tako preksinoć pred predstavnicima 36 država svijeta u sjedištu UN-a u Njujorku iznijela stav BiH koji nije usaglašen.
Branimir Mandić, pomoćnik ministra za multilateralu, juče je kazao da je na službenom putu u Beču, te da nema sve informacije o konkretnom događaju, ali je kazao da već pola godine nastoje da se uspostavi efikasan mehanizam odlučivanja u vezi sa istupima u UN-u, ali da im to uvijek ne uspijeva zbog raznih okolnosti.
Đorđe Latinović, Radamnovićev savjetnik za informisanje, podsjetio je da je član Predsjedništva BiH iz RS, na pretprošloj sjednici tražio da se stanje u MIP-u stavi na dnevni red.
"Postoje različita viđenja i unutar MIP-a, a jedini način da se to riješi je da se ozbiljno analizira zašto se odstupa od zajedničkog dogovora i utvrđenog načina odlučivanja i o pitanjima Savjeta bezbjednosti", rekao je Latinović.
Irena Jelisić i Sanja Bagarić, savjetnice za informisanje Komšića i Silajdžića, juče nisu odgovarale na telefonske pozive.
Poslanici u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH i članovi Komsije za spoljne poslove Milica Marković i Husein Nanić kažu da ih ovaj slučaj ne iznenađuje i da je to već viđeno.
"Kako se primiču izbori, ovakvih slučajeva biće sve više jer će diplomate dobiti alibi od svojih političkih mentora da rade u interesu političke promocije a ne spoljne politike države koju predstavljaju", kazala je Markovićeva.
Nanić tvrdi da ni Predsjedništvo BiH, koje je po Ustavu nadležno za spoljnu politiku, nije nikada parlamntu poslalo ni izvještaj, niti bilo kakav materijal već se ponašaju ignorantski.
"Bila je posebna sjednica oba doma o stanju DKP mreže BiH i radu MIP-a. Ta sjednica je prekinuta prije dvije i po godine i nije nastavljena, a ni Komisija za spoljne poslove ne dobije izvještaje", rekao je Nanić.
BiH je postala nestalna članica Savjeta bezbjednosti UN-a 1. januara ove godine i od tada bilo je niz neusaglašenih istupa.
Australija
Na pismo Nebojše Radmanovića, člana Predsjedništva iz RS, kojim upozorava da se krši Ustav i zakoni BiH ustupanjem bh. ambasade u Australiji za vjerski obred i okupljanje članova nevladine organizacije za obilježavnje godišnjice Srebrenice, samo je reagovao Nikola Špirić, predsjedavjući Savjeta ministara BiH.
Špirić je zahtijevao od šefa bh. diplomatije Svena Alkalaja i njegovog zamjenika Ane Trišić-Babić da zaštite od pritisaka otpravnika poslova u Amabsadi u Kamberi i obezbijede zaštitu međunarodnog integriteta i ugleda BiH. Komentar o Radmanovićevom pismu nismo dobili u kabinetima Harisa Silajdžića i Željka Komšića, predsjedavjućeg i člana Predsjedništva BiH.