SARAJEVO, BANJALUKA - Uprkos tome što je lokacija Remontnog zavoda u Hadžićima, gdje je otkriven osiromašeni uranijum, dekontaminirana u dva navrata, i dalje prijeti opasnost od njegovih posljedica.
U Upravi Civilne zaštite FBiH svaki mjesec uzimaju uzorke vode na ovom lokalitetu, strahujući da su zrna osiromašenog uranijuma, možda ostala duboko u zemlji.
''Ovo područje je dekontaminirano, ali provjere su neophodne, jer je rok razgradnje ovih materija veoma dug. Istraživanja su pokazala da su parametri u granicama normale", kazao je Slišković.
Naglašava da je ipak teško reći kada bi se sa sigurnošću moglo utvrditi da nema opasnosti od posljedica prisustva osiromašenog uranijuma.
Nataša Aleksić, portparol Ministarstva zdravlja i socijalne zaštite RS, kazala je da je 98 odsto koncentracije osiromašenog uranijuma na lokalitetu Hadžića ostalo u gornjem sloju zemlje, u visini od 10 centimetara.
"S obzirom na to da kontaminacija nije rasprostranjena, najvjerovatnije objašnjenje jeste da su se zrna s osiromašenim uranijumom neoštećena zabila u zemljište", pojasnila je Aleksićeva.
Tokom misije UN-a u BiH, tragovi osiromašenog uranijuma pronađeni su, kako navode u Ministarstvu, na tri lokacije i to u objektu za popravku tenkova i u objektu za skladište municije u Hadžićima, te u skladištu artiljerijskog naoružanja u Han Pijesku.
Aleksićeva dodaje da osiromašeni uranijum nije pronađen na ostalim lokacijama ili zbog činjenice da ga uistinu nema, ili je kontaminirano tlo prekrila trava, zemlja i drugo rastinje i da zato nije mogao biti otkriven neposrednim mjerenjem na terenu.
Komisija parlamenta BiH u prošlom sazivu utvrdila je da je u municiji koju su koristile NATO snage u bombardovanju krajem rata u BiH bilo municije s osiromašenim uranijumom.
Lokacija Hadžića dekontaminirana je u dva navrata, prvi put 1997. godine, a kasnije i 2005. godine, jer je utvrđeno da je ostalo još čestica.
Radnici RZ "Hadžići" čak su dolazili u direktan kontakt s municijom kada su prvi put ušli u fabriku.
U izvještaju tima Ujedinjenih nacija za kontaminaciju (UNEP), koji je ispitao 690 lokacija u BiH, navedeno je da su posljedice bile najteže u trenutku bombardovanja, jer se tada direktno udišu prašina i čestice osiromašenog uranijuma.
"Parlamentarna skupština BiH je svoj izvještaj zasnovala većim dijelom na izvještaju UN-a, sa značajnim podatkom povećanog obolijevanja stanovništva Hadžića, koje je raseljeno u Bratunac, i da se kod tog stanovništva bilježi visok procenat obolijevanja od karcinoma u odnosu na lokalno stanovništvo", podsjetila je Aleksićeva.
Međutim, nikada nije ispitano da li je smrtnost Hadžićana, koja je bila četiri puta veća nego kod domicilnog stanovništva, posljedica oslobađanja čestica osiromašenog uranijuma nakon bombardovanja u ratu.
"Jedini zvaničan podatak koji se dovodio u vezu s obolijevanjem i smrti zbog osiromašenog uranijuma stigao je iz Italije, gdje su oboljeli njihovi vojnici koji su bili na mjestu bombardovanja u oklopnim vozilima", kazao je Slišković.
U Ministarstvu zdravlja i socijalne zaštite RS navode da je u fazi pripreme projekat Evropske unije za period 2008 - 2011. godina, koji će se baviti istraživanjem radioaktivnosti na teritoriji BiH.
Nema novca za detaljnija istraživanja
Nataša Aleskić, portparol Ministarstva zdravlja i socijalne zaštite RS, navodi da još nije realizovan njihov zahtjev da na nivou Civilne zaštite bude formirana specijalizovana grupa koja bi istraživala terene i predlagala preventivne mjere u slučaju pronalaska tragova osiromašenog uranijuma.
"Nažalost, do ovoga nije došlo zbog nedostatka finansijskih sredstava za nabavku opreme, te nedostatka stručnjaka koji su morali posjedovati odgovarajuće kvalifikacije", pojasnila je Aleksićeva.