BiH

Nijednog bh. državljanina nisu spasili iz Sirije 30 mjeseci

Nijednog bh. državljanina nisu spasili iz Sirije 30 mjeseci
Foto: ilustracija | Nijednog bh. državljanina nisu spasili iz Sirije 30 mjeseci

BANJALUKA, SARAJEVO - Navršile su se pune dvije i po godine kako BiH ne uspijeva da iz Sirije izbavi ostatak svojih građana, nakon što je grupa iz pakla te bliskoistočne zemlje stigla u decembru 2019. godine.

Odranije dostupne informacije govorile su da se u sirijskim kampovima Al-Hol i Al-Roj, prema operativnim podacima, nalazi još oko 100 osoba (žena i djece).

Kada će oni biti vraćeni nije poznato, niti se zna kada će BiH napokon skrojiti, a onda i usvojiti strategiju za prevenciju i borbu protiv terorizma 2021-2026, iako smo u taj period već ušli.

Da paradoks bude veći, u toj strategiji, čiji je nacrt u procesu konsultacija, navodi se da ona predstavlja "izraz posvećenosti" institucija na svim nivoima u BiH u prevenciji i borbi protiv terorizma te nasilnog ekstremizma, radikalizacije i drugih pojava koje vode ka terorizmu.

U ovom dokumentu napravljen je osvrt i na prethodni višegodišnji period (2016-2020) te se navodi da u BiH nije izvršeno nijedno krivično djelo koje se može svrstati u terorizam.

"Nisu zabilježeni podaci da se BiH koristi za pripremu nekog terorističkog djela, ali imajući u vidu kompleksnost ukupnih tendencija u vezi s terorizmom, ova se mogućnost ne može potpuno isključiti", upozoreno je u nacrtu.

Navodi se da se bezbjednosno interesantni indikatori u proteklom razdoblju uglavnom dovode u vezu s odlaskom i boravkom državljana BiH na sirijsko-iračkom ratištu, njihovim učešćem u oružanim sukobima, povratkom sa stranih ratišta itd.

BiH se, kako se dodaje, "uspješno suočila s izazovom prvog organizovanog povratka državljana BiH iz zone sukoba u decembru 2019. godine, kada su prema procjenama stečeni uslovi za povratak prve grupe državljana BiH iz Sirije. Podsjeća se da su 19. decembra 2019. godine, vraćeni državljani BiH iz Sirije, njih ukupno 25 - sedam muškaraca, šest žena i 11 djece te jedno dijete bez pratnje.

Šta se promijenilo od tada, po pitanju povratka ostalih bh. državljana? U praksi malo. U papirologiji, bar tako tvrde nadležni, mnogo toga.

"Kada je u pitanju nastavak povratka bh. državljana iz Sirije, Ministarstvo bezbjednosti BiH je ispunilo i sve neophodne uslove u vidu kreiranja zakonodavnog i institucionalnog okvira za imenovanje Koordinacijskog tima za razvijanje sistema i procedura povratka i prihvata državljana BiH iz zone sukoba Sirije i Iraka", uvjeravaju iz Ministarstva bezbjednosti BiH.

Odlukom o imenovanju je, kako dodaju, predviđeno da Koordinacijski tim pripremi proces repatrijacije, reintegracije, rehabilitacije i resocijalizacije državljana BiH iz zone sukoba Sirije i Iraka.

Sam proces, kako dodaju, podrazumijeva Plan repatrijacije, koji detaljno uređuje procedure za siguran, human i kontrolisan povratak državljana BiH iz Sirije i Iraka, sigurnosne provjere, utvrđivanje identiteta itd. te Program reintegracije, rehabilitacije i resocijalizacije.

"Plan i program su izrađeni, jednoglasno ih je usvojio Koordinacioni tim i dostavljeni su Savjetu ministara 24. februara 2022. godine radi razmatranja i usvajanja, ali do danas nisu razmatrani", rekli su za "Nezavisne novine" iz Ministarstva bezbjednosti BiH.

Armin Kržalić, profesor na Fakultetu za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije Univerziteta u Sarajevu, kaže da je BiH davno trebalo da dobije strategiju za prevenciju i borbu protiv terorizma za period 2021-2026.

"Mislim da je u neku ruku žalosno to što ta nova strategija nije izrađena. Svakako je dobro da ta tragedija bude što prije, da prođe proceduru i da se usvoji, a bojim se da ćemo još čekati da se to dogodi", naveo je Kržalić.

Podsjećajući na raniji (decembar 2019.) uspješan prijem grupe državljana koji su bili u Siriji, on ističe da ne treba zaboraviti činjenicu da od tada nismo imali grupno organizovane povratke, posebno ugroženih grupa kao što su žene i djeca.

Dok, dakle, BiH ima zadatak da spase svoje državljane iz Sirije, nametnuo se novi problem.

"Sigurnosno interesantni indikatori u proteklom razdoblju dovode se u vezu i s odlaskom i boravkom državljana BiH na ukrajinskom ratištu, njihovim učešćem u oružanim sukobima, povratkom sa stranih ratišta, detektovanjem mogućih sigurnosno interesantnih aktivnosti povratnika", ističe se u nacrtu spomenute strategije.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije