SARAJEVO - Iako je još početkom godine trebalo da preuzme devet radnika Centralne izborne komisije (CIK), Agencija za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije (APIK) do danas to nije učinila.
Naime, APIK je imao rok od 60 dana od dana stupanja na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sukobu interesa u institucijama vlasti BiH da potpiše sporazum o preuzimanju zaposlenih CIK-a koji su dosad radili u Komisiji za sprečavanje sukoba interesa.
Dosad je održano nekoliko sastanaka između predstavnika CIK-a i APIK-a, ali dogovor još nije postignut. Preduslov za preuzimanje radnika CIK-a je stupanje na snagu novog pravilnika o unutrašnjoj organizaciji, koji još nije završen i nije dobio zeleno svjetlo Savjeta ministara BiH.
Takođe, još jedan od problema je što APIK želi da preuzme samo osam radnika CIK-a, bez devetog, koji je šef Sektora za pravne poslove i provedbu Zakona o sukobu interesa.
Na osnovu izmijenjenog Zakona o sukobu interesa u institucijama vlasti BiH, parlament BiH 12. marta imenovao je i Komisiju za odlučivanje o sukobu interesa, ali ona još nije konstituisana, zbog čega su iz CIK-a juče upozorili da nemaju kome ustupiti zaključene predmete o sukobu interesa.
"Ne možemo predati predmete dok Komisija ne bude konstituisana i dok ne preuzmu naše zaposlene koji su dosad radili na poslovima utvrđivanja sukoba interesa", rekao je Stjepan Mikić, predsjednik CIK-a.
"Od jedanaestog mjeseca prošle godine niko ne utvrđuje sukob interesa u državnim institucijama i to je pitanje za zakonodavca", rekao je Mikić, objašnjavajući zbog čega je CIK tražio mišljenje parlamenta BiH po ovom pitanju.
Ustavnopravna komisija Predstavničkog doma bh. parlamenta juče nije zauzela stav o nesporazumu u vezi s preuzimanjem zaposlenika CIK-a, uz obrazloženje da će sačekati mišljenje Vijeća ministara.
Članovi Ustavnopravne komisije nakon sjednice su priznali da je parlament BiH odgovoran za kašnjenje u konstituisanju Komisije za odlučivanje u sukobu interesa, koja treba da preuzme poslove CIK-a. O sukobu interesa odlučivaće devetočlana komisija - po trojica delegata i poslanika bh. parlamenta i trojica čelnika Agencije za borbu protiv korupcije BiH.
U APIK-u kažu da ne mogu uticati na zakonom predviđene procedure i da će tek nakon usvajanja pravilnika o unutrašnjoj organizaciji Agencije osigurati formalno-pravno preuzimanje zaposlenih iz CIK-a.
"Komisiju za odlučivanje o sukobu interesa što prije treba uspostaviti jer ovo stvara konfuzno stanje i doprinosi gubitku povjerenja građana u institucije. Naredni predizborni mjeseci su izuzetno važni za ove poslove", rekao je Lazar Prodanović, koji je kao poslanik SNSD-a imenovan u Komisiju za odlučivanje o sukobu interesa.
Poslanik SDP-a Saša Magazinović kaže da je parlament BiH od starta kasnio s uspostavom Komisije za odlučivanje o sukobu interesa.
"Time ne treba da se hvalimo jer se šalje loša poruka građanima time što odavno niko ne utvrđuje postojanje sukoba interesa", ocijenio je Magazinović, čija stranka takođe ima svog čalna u Komisiji za odlučivanje o sukobu interesa.
Šefik Džaferović, poslanik opozicione SDA i predsjedavajući Ustavnopravne komisije, kazao je da je sve pogrešno urađeno s izmjenom Zakona o sukobu interesa u institucijama BiH, kojima je "praktično ukinut institut sukoba interesa".
"Ovaj zakon je usvojen protiv moje volje i svi treba da preuzmu odgovornost za urađeno", dodao je Džaferović.
Uz trojicu čelnika Agencije za borbu protiv korupcije BiH, parlament je u Komisiju za odlučivanje o sukobu interesa imenovao poslanike Prodanovića, Nerminu Zaimović-Uzunović (SDP), Zvonka Jurišića (HSP), te delegate Stašu Košarca (SNSD), Borjanu Krišto (HDZ BiH) i Halida Genjca (SDA). Izjenom Zakona o sukobu interesa ukinuta je sankcija zabrane kandidavanja, a nove sankcije su smanjenje do 50 odsto neto plate, poziv na podnošenje ostavke i prijedlog za razrješenje s dužnosti zvaničnika kojem je utvrđen sukob interesa.