BANJALUKA - Najveći balkanski vojni aerodrom "Željava" kod Bihaća godinama zjapi neiskorišten, a nijedna institucija u BiH nema rješenja na koji način ga iskoristiti ili obnoviti.
''Bivši bihaćki aerodrom je neperspektivna lokacija za Oružane snage BiH i kao takva je u nadležnosti Vlade FBiH'', kazala je Uma Sinanović, šef Kancelarije za odnose s javnošću Ministarstva odbrane BiH.
Ni nakon 17 godina, kada je najveći bh. aerodrom "Željava" dignut u vazduh od strane JNA auto-cisternom s 30.000 litara goriva, pitanje njegove obnove i namjene nije riješeno. Aerodrom je 1968. godine izgradio Dragoslav Sobotak kao odgovor SFRJ na rusku invaziju u Čehoslovačkoj.
Nalazio se u utrobi planine Plješevice i mogao je da izdrži atomski udar jačine 20 kilotona, ravan onom u Nagasakiju.
Hrvatski mediji su nagovještavali da bi namjena ove bivše baze mogla uskoro biti izmijenjena i da će MUP Hrvatske ovdje izgraditi Centar za azilante zbog blizine granice. Takve navode MUP RH je oštro demantovao.
"Prihvatilište za tražitelje azila u Hrvatskoj je smješteno na području Sisačko-moslavačke županije, u Kutini, tako da su nam takvi navodi nepoznati", saopštili su iz Odjela za odnose s javnošću MUP-a Hrvatske i dodali da nisu u mogućnosti dati bilo kakav odgovor u vezi s pitanjem nadležnosti nad aerodromom, koji se jednom trećinom nalazi na području Hrvatske.
U Vladi USK su kazali da nijedna kantonalna institucija nije nadležna za pitanje aerodroma iako se on nalazi na njenoj teritoriji. Ni u Kantonalnoj direkciji za ceste u Bihaću nisu znali ko je nadležan za "Željavu".
U Birou za odnose s javnošću Vlade FBiH za odnose s javnošću uputili su nas prema Predsjedništvu i zajedničkim institucijama BiH.
Iz Službe za odnose s javnošću Predsjedništva BiH kazali su, pak, da se obratimo Vladi FBiH.
Impresivan i grandiozan
U Plješevici su bile izgrađene tri galerije i jedna pomoćna, koje su se spajale na "raskrsnici", gdje je postojao i jedan slijepi krak za remont aviona visine 12 metara. Ove galerije imale su impresivne dimenzije - bile su dužine 400, 500 i 350 metara, svaka visine osam i širine 20 metara. U samom objektu bila je izgrađena kompletna infrastruktura za boravak više stotina zaposlenih - od restorana, spavaonica, kancelarija, ambulante pa do tehničkih radionica, moćne agregatne stanice za proizvodnju električne energije, skladišta kerozina i ubojnih sredstava. Na vrhu planine bili su instalirani britanski radari S-669, najmoderniji u to vrijeme, sa dometom preko 400 km kojima su nadgledane teritorije Italije, Austrije i Mađarske. Ukupna površina baze bila je 9x4 kilometra.