BiH

Niko nije osuđen na najvišu kaznu od 45 godina

Niko nije osuđen na najvišu kaznu od 45 godina
Niko nije osuđen na najvišu kaznu od 45 godina
A. Sorguč, N. Morača

SARAJEVO, BANJALUKA - Sudovi u Bosni i Hercegovini nijednom optuženiku do danas nisu izrekli najvišu zatvorsku kaznu od 45 godina, koja je predviđena Krivičnim zakonom.

Na najvišu izrečenu kaznu u BiH osuđen je u martu 2003. godine Muamer Topalović, koji je dobio 35 godina zatvora za ubistvo tri člana porodice Anđelić u Kostajnici kod Konjica, na Badnje veče 2002. godine. Kaznu mu je izrekao Kantonalni sud u Mostaru zbog ubistva iz vjerskih i nacionalnih motiva, a deset mjeseci kasnije je potvrdio i Vrhovni sud FBiH.

Druga do sada najviša kazna u BiH izrečena je 16. februara Gojku Jankoviću, koji je osuđen na 34 godine zatvora zbog ratnih zločina nad civilima i sistematskog silovanja žena u Foči. Kaznu je izrekao Sud BiH, ali ona još nije pravosnažna.

Na području RS do sada su najveće kazne izrekli sudovi u Bijeljini i Trebinju, i to po 25 godina zatvora Miloradu Vukoviću iz Meke Grude kod Bileće i Daliboru Ćurčiću Dadi iz Banjaluke.

Iako je Vukovića Okružni sud u Trebinju prvo osudio na 30 godina zatvora zbog ubistva rođaka Slobodana i Dragana Vukovića, tu presudu je 23. maja prošle godine Vrhovni sud RS preinačio na 25 godina.

Kaznu od 25 godina zatvora Ćurčiću je 10. decembra 2003. godine izrekao Okružni sud u Bijeljini zbog ubistva, a presudu je tri mjeseca kasnije potvrdio Vrhovni sud RS.

Na 25 godina zatvora osuđen je i Aleksa Mican zbog dvostrukog ubistva iz koristoljublja. Njega je Kantonalni sud u Sarajevu, u januaru 2006. godine, prvo osudio na 23 godine zatvora, ali je tu kaznu nekoliko mjeseci kasnije Vrhovni sud FBiH povećao na 25 godina.

Kao i u slučaju `Vuković`, na kaznu od 30 godina zatvora bio je osuđen i Mithad Jurić s područja Bihaća, ali je ona kasnije odlukom Vrhovnog suda FBiH smanjena na 25. Juriću je presudu prvobitno izrekao Kantonalni sud u Bihaću.

Sljedeća po visini izrečena kazna je 24 godine, koju je 69. decembra prošle godine izrekao Sud BiH Neđi Samardžiji zbog ratnih zločina u Foči.

Četiri mjeseca manje od Samardžije dobio je Ferid Okić zbog rukovođenja zločinačkom organizacijom. Okić je 21. marta ove godine osuđen na 23 godine i osam mjeseci zatvora za organizovanje zločinačke organizacije koja se bavila trgovinom droge, iznudama novca, te ubistvima.

Poslije Okića, najviše kazne, od po 22 godine, dobili su Selvir Žilić i Neir Beša, koje im je izrekao Kantonalni sud u Sarajevu zbog ubistva.

Iako je Neiru Beši Kantonalni sud u Sarajevu prvobitno izrekao kaznu zatvora od 25 godina, Vrhovni sud FBiH je 2004. godine smanjio na 22 godine.

Slijede kazne od po 20 godina, koje se u najviše slučajeva odnose na ratne zločine. Na ovu zatvorsku kaznu Sud BiH je u oktobru prošle godine osudio Dragoju Paunovića, a u martu ove godine i Radovana Stankovića, koji je u međuvremenu pobjegao iz zatvora.

Takođe, na 20 godina zatvora zbog ratnih zločina Sud BiH je u junu ove godine osudio Dragana Damjanovića, a banjalučki Okružni sud Dragu Radakovića i Draška Krndiju, obojicu iz Prijedora.

Osim zbog ratnih zločina, kazne od 20 godina zatvora izrečene su u dva slučaja i zbog ubistava. Jednu od tih kazni u junu ove godine izrekao je Okružni sud u Trebinju Goranu Markoviću (24) iz Stoca. On je osuđen na 20 godina zbog ubistva Dragana Rudana i teškog ranjavanja Rudanove djevojke Jelene Ćorović, oboje iz Ljubinja. Drugu kaznu je u julu 2001. godine izrekao Okružni sud u Bijeljini Bogdanu Laziću Beći (31) iz Zvornika, takođe zbog ubistva.

Sudovi su izrekli i nekoliko kazni od po 19 godina, a zatim slijede kazne od po 18, 17, 15, 14, 10 i manje godina, uglavnom zbog ratnih zločina, ubistava, razbojništava, silovanja, krađa i drugih krivičnih djela.

Kaznu od 15 godina u februaru 2003. godine dobio je Branko Dobranić (44) iz Gacka zbog seksualnog zlostavljanja dvije maloljetne rođake. On je proglašen krivim za veći broj krivičnih djela i to nasilje u porodici, blud nad maloljetnim licem, polno nasilje nad djetetom, te nedozvoljena proizvodnja i promet opojnih materija.

Minimalne kazne i za teroriste

Apelaciono vijeće Suda BiH smanjilo je prije nekoliko mjeseci kazne trojici muškaraca koji su u januaru ove godine osuđeni zbog terorizma na višegodišnje kazne.

Odlukom Apelacionog vijeća Mirsadu Bektaševiću je kazna smanjena sa 15 godina i četiri mjeseca na osam, Abdulkadiru Cesuru sa 69 godina i četiri mjeseca na šest i po, a Bajri Ikanoviću s osam na četiri godine zatvora. U obrazloženju je, između ostalog, navedeno da su `mlade životne dobi, ranije neosuđivani`, zbog čega im se kazna i smanjuje. Bektašević, Cesur i Ikanović proglašeni su krivim za terorizam. Kod njih je pronađeno najmanje 19 kilograma i 800 grama eksploziva, koji je bio namijenjen za napad na njima poznate objekte u BiH ili u nekoj od evropskih zemalja.

Perić: Kaznena politika u BiH nedopustivo blaga

Branko Perić, predsjednik Visokog sudskog i tužilačkog vijeća (VSTV) BiH, smatra da je kaznena politika u BiH nedopustivo blaga.

`Pokušali smo da napravimo analizu kaznene politike u BiH. Rezultati te analize su pokazali da se za najteža krivična djela izriču zatvorske kazne oko minimuma, a vrlo često i ispod minimuma`, kaže Perić.

Najčitanije