Nikola Špirić, predsjedavajući Savjeta ministara BiH, smatra da bi lideri političkih partija do 2. marta mogli postići dogovor o reformi policije i da bi BiH već sredinom ove godine stekla šansu da potpiše Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju sa EU.
On je pozvao lidere političkih partija na `pojačanu odgovornost`, ističući da vjeruje da je dogovor moguć i da će lideri postići kompromis, jer nedostatak pregovaranja u BiH je nedostatak odlučnosti da odluke budu donosene.
NN: Očekujete li da će lideri političkih partija na sutrašnjem sastanku u Sarajevu postići dogovor o reformi policije ili da će bar približiti stavove nakon neuspješno okončanih pregovora u petak?
ŠPIRIĆ: Mislim da smo u petak prvi put imali situaciju da lideri političkih partija koji imaju svoje predstavnike u državnom parlamentu razgovaraju o reformi policije i da kažu da su svjesni izazova koji stoje pred BiH, a to je pozitivno zaključivanje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju. Prvi put su jasno etablirani stavovi i sagledane razlike. Razlike postoje, ali one nisu tih dimenzija da se može govoriti o neuspjehu pregovora i zato je zakazan nastavak razgovora o reformi policije za sutra.
Lideri političkih partija moraju međusobno da razgovaraju i da neutrališu svoje strahove, budući da je još veliko nepovjerenje unutar BiH, i ako to urade, mislim da dogovor možemo postići za sat vremena. Ubijeđen sam da je moguće doći do dogovora i to bi bio najveći uspjeh BiH na putu ka Briselu i Evropi poslije Dejtonskog mirovnog sporazuma.
Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju najbitniji je sporazum koji će BiH potpisati, bilo to ove godine, dvije ili tri godine kasnije. Zato svi lideri moraju da procijene šta znači kašnjenje na putu ka evroatlantskim integracijama i da shvate da tu cijenu, dakle, plaćaju građani.
U ovoj zemlji ostale su dvije teške političke priče, reforma policije i reforma Ustava i kada njih završimo, moramo biti posvećeni ispunjavanju standarda i skraćivati to vrijeme do punopravnog članstva u EU. Zato mislim da su lideri političkih partija svjesni tog izazova i da će približiti stavove. Naravno da ne mislim da će se doći do idealne reforme policije, ali nama i ne treba desetka kojom će nas Brisel ocijeniti, treba nam prolazna ocjena u ovom trenutku.
NN: Kako pomiriti suprotstavljene stavove lidera iz RS, koji se zalažu za ostanak policije RS, sa stavovima lidera iz FBiH, koji zagovaraju ukidanje policije RS?
ŠPIRIĆ: Mislim da više mediji udaljavaju stavove RS i FBiH nego što to uistinu provijava kroz rasprave i zato pozivam i medije na dozu državnog patriotizma. Ako im je stalo do reforme policije, moraju obezbijediti časnu odstupnicu svima koji učestvuju u pregovorima, i onima iz RS i onim iz FBiH. Ukoliko oštro postavite dilemu ili policija RS ili reforma policije, onda liderima iz FBiH ne dozvoljavate da prave korak naprijed ili obrnuto liderima iz RS. A ono što ja želim jeste da se stavovi približe. Traži se koncept gdje bi reforma policije podrazumijevala policiju RS i to je ono ispod čega RS ne želi da ide.
Mislim da druga strana nema razloga da to ne prihvati. Ne postoji nijedan razlog, ukoliko je jedinstveno zakonodavstvo, jedinstven budžet na državnom nivou i depolitizovana policije, koji bi nekome smetao da policija RS, kao dio policijskih struktura BiH obavlja svoj dio posla na prostoru RS. Ne znam zašto bi to nekome smetalo ako je to u skladu s istim zakonskim standardima koji su propisani na državnom nivou. To su pitanja o kojim treba razgovarati i zato je potrebno relaksirati strahove. Poštujem stavove stranaka iz FBiH, ali i stranka iz RS, i ne mislim da je to u smislu obezbjeđivanja funkcionalnosti policije na državnom nivou toliki problem. Međutim, kada se pomene RS, ovdje se stvaraju različite dileme i ne sporim da i te dileme postoje, ali iz njih moramo izaći, biti pragmatični i svi shvatiti šta je BiH. Ne sporim da ljudi žele drugačiju BiH, ali ona je sad ovakva kakva je. Reforma policije, kao što je i refoma Ustava i sve druge refome, neće trajati milion godina i to stanje će se mijenjati, ali mi moramo napraviti prvi korak, a tu je bitno da se svi slože.
NN: Osim reforme policije, koji su prioriteti Savjeta ministara BiH?
ŠPIRIĆ: Svjesni smo enormnog kršenje ljudskih prava i radićemo na tome da kroz bilateralne susrete zemalja nastalih raspadom bivše Jugoslavije rješavamo sve što je u interesu građana BiH. Već danas u posjetu BiH dolazi predsjednik Vlade Slovenije Janez Janša i parafiraćemo sporazum o socijalnom osiguranju.
To je prvi korak da se u bilateralnim odnosima rješava ono što je interes građana BiH, a sporazum se odnosi na preko 20.000 građana BiH koji su svoje penzije zaradili u Slovenije, a primaju umanjene penzije. Svjesni smo i problema stare devizne štednje i tu ćemo pokušati da nađemo adekvatan odgovor, kako bi se jedna velika populacija koja je obespravljena i pokradena dovela u ravan da bude zadovoljna državnim odlukama. Prioriteti su i povećanje zapošljavanja, ali veliki nedostatak predstavlja to što nemamo formirane sve nivoe vlasti u BiH.
Naš prioritet biće i smanjenje deficita platnog bilansa, a to znači poštovanje domaće proizvodnje, podsticanje izvoza i smanjivanje uvoza u onim segmentima gdje imamo zdravu domaću proizvodnju. U četvorogodišnjem mandatu vodićemo računa da uvedemo diferenciranu stopu PDV-a, zapravo, moramo jasno reći kada će finansijska kondicija BiH biti takva da se može ući u diferenciranu stopu PDV-a. Mislim da je to 2008. godina, ali ćemo u narednim mjesecima praviti državnu matematiku da vidimo da li možemo da izađemo pred oči javnosti i kažemo kada mislimo da će biti moguće uvesti diferenciranu stopu PDV-a.
NN: Status OHR-a u BiH još je neizvjestan. Zalažete li se za odlazak OHR-a ili smatrate da je BiH potreban visoki predstavnik sa bonskim ovlaštenjima?
ŠPIRIĆ: Nisam pristalica ostanka OHR-a sa bonskim ovlaštenjima i to je velika nesreća za ovu zemlju, ne zato što smatram da međunarodna zajednica nije uradila dobar dio poslova u BiH već zato što se time šalje poruka da BiH nije dostigla nivo demokratskog kapaciteta da može da udovolji izazovima evroatlantskih integracija. Znam da međunarodna zajednica nikad neće otići iz BiH i ne treba ni da ide ako želimo da budemo dio Evrope i ujedinjenog svijeta, ali se njena uloga mora promijeniti. Dio međunarodne zajednice produžetkom mandata OHR-a i bonskih ovlaštenja bori se za globalizaciju svijeta i radna mjesta, ali za one koji iz međunarodne zajednice dolaze u BiH. Zašto bi oni išli iz BiH kada im je ovdje dobro, kad imaju dobre plate i građanima su predstavljeni kao oni bez kojih se ne može... A, političare koje su građani birali predstavljaju kao neodgovorene ljude i mislim da su oni u odnosu na BiH izvojevali veliku pobjedu. Zahtjev da ostanu bonska ovlaštenja, tobože radi regionalnog problema Kosova, je perfidan. Predstavnicima međunarodne zajednice sam rekao da oni ne treba bonska ovlaštenja da ostave u BiH da bi to bila pokazna vježba za Srbe i Srbiju. To je nepošteno prema nama koji živimo u BiH. Ako već mora da ostane OHR sa bonskim ovlaštenjima, najbolje bi bilo da ostane u liku novog visokog predstavnika za BiH Kristijana Švarc-Šilinga, jer on je čovjek koji je svojim djelovanjem ohrabrio domaće političare da preuzimaju odgovornost u svoje ruke.
Razmatraćemo odluku o kvalitetu goriva
NN: Savjet ministara BiH na prošloj sjednici nije razmatrao odluku o kvalitetu naftnih tečnih goriva.
ŠPIRIĆ: Da je bilo sreće, ta odluka je davno trebalo da bude donesena. Inače, već dugo upozoravam da je politika koju je vodila BiH bila autistička politika. Država je tražila da joj se prenese dio nadležnosti da bi mogla tu nadležnost podariti svim svojim građanima. RS i FBiH su prenosile dio nadležnosti na državu, ali država nije smogla snage da te nadležnosti jednako podari svim prostorima BiH i to je taj državni autizam.
Treba pogledati na koji način je sklopljen ugovor o `Energopetrolu` i pitanje je zašto bi trgovci u ovoj zemlji imali povlastice i iznosili narodnu muku i punili budžete susjednih zemlja, a ne da se razvija proizvodnja unutar BiH. Načinom na koji je do sada država svojom ćutnjom reagovala slali su poruku da entiteti nisu sastavni dio države. Država mora da donese tu odluku, a kakvu će odluku ministar donijeti, neću o tome da govorim. Vrlo brzo ćemo znati da li ljudi u vlasti rade u interesu građana ili lobija i kriminalnih grupa. Na sljedećoj sjednici Savjeta ministara BiH imaćemo ovo pitanje.