ZAGREB – Normalizacija odnosa Zagreba i Beograda prva je u novijoj istoriji koja ne ide na štetu Sarajeva nego suprotno, rekao je politički analitičar Davor Đenero (Gjenero), koji ističe da je za Hrvatsku jedan od prioriteta da Srbiju što prije dobije status kandidata za članstvo u EU.
Đenero ističe da je prijedlog koji je hrvatski predsjednik Ivo Josipović nedavno iznio kolegama na trilateralnom sastanku na Jahorini dio paketa koji Hrvatska i Srbija moraju riješiti unutar vansudskog poravnanja.
"Hrvatska insistira na raščišćavanju sudbine nestalih i žrtava rata, ali i na kažnjavanju ratnih zločinaca. Zbog toga je Josipović, usklađeno s predsjednikom Srbije Borisom Tadićem predložio inicijativu koja omogućava rješavanje postojećih problema, uravnoteženje kriterijuma, prenošenje suđenja na zemlje u kojima optuženi žive i izbjegavanje konflikata koji blokiraju međusobne odnose", naveo je Đenero.
On je dodao da je riječ o dobroj inicijativi i da je šteta što joj se nije priključila i BiH.
Rekavši da je ovo prva normalizacija odnosa dvije zemlje koja ne ide na štetu BiH, Đenero je ocijenio da Zagreb i Beograd dugoročno, kad do kraje riješe svoje probleme otvaraju mogućnost za zajedničku misiju konsolidacije BiH.
"Odnosi koji se grade nisu osovinski odnosi koji bi druge partnere u regionu gurali u podređen položaj nego ostavljaju prostor za ravnopravnu saradnju svih zemalja. Za sada se odnosi razvijaju na najbolji mogući način", rekao je i naglasio da je Hrvatskoj važno da se stabilizuje pozicija Tadića kao "ključnog aktera demokratske Srbije".
Posjetu ministarke spoljnih i evropskih poslova Vesne Pusić Beogradu Đenero je ocijenio kao "prvi trijumf evropske spoljne politike Hrvatske".
"Srbija je vrlo precizno prepoznala ponudu s kojom je Pusićeva izišla još u predizbornoj kampanji, a forsira je na početku svoje administracije, a radi se o povlačenju nesrećne tužbe pred Međunarodnim sudom pravde (MSP) u Hagu", rekao je i dodao da su je Tadić i ministarka pravde Srbije Snežana Malović precizno razumjeli i da se prema njoj odnose na pravi način.
Đenero očekuje da će nakon izbora u Srbiji uslijediti ozbiljna rasprava o vansudskom poravnanju dvije države kojim će politički definitivno biti završen ratni sukob.
"Hrvatska ima prilično jasne i prilično visoke zahtjeve prema Srbiji, ali se čini da s hrvatske strane postoji dovoljna fleksibilnost, a sa strane predsjednika Tadića dovoljno razumijevanje značenja tog procesa, pa mislim da taj proces može biti okončan izuzetno dobro za obje strane", rekao je.
Đenero je naglasio i da Hrvatska koja učestvuje u radu svih organa EU, iako još ne glasa, nudi Srbiji racionalno savezništvo.
Za Hrvatsku je, kaže on, jedan od prioriteta da Srbija što dobije status kandidata za članstvo u EU i da se što prije otvore pregovori.
"To su stavovi bez fige u džepu i prioriteti hrvatske administracije koji nisu samo altruističke prirode, nego su i ostvarenja hrvatskih političkih interesa", rekao je.
To savezništvo znači da će Hrvatska podržavati Srbiju u svim ozbiljnim pitanjima kao što je kandidatura za predsedanje OEBS-om zajedno sa Švajcarskom gdje je Srbija jedino od Hrvatske u regionu dobila čvrstu podršku.
"Ta podrške ne mora biti bezuslovna, pa se i neke inicijative koje su manje važne kao što je pitanje kandidature aktualnog ministra spoljnih poslova Vuka Jeremića za predsjednika Generalsne skupštine UN ne mora uvijek poklopiti sa stavom Hrvatske koja ima obaveza prema članicama EU, pa tako i prema starijoj kandidaturi Letonija", rekao je.
Đenero smatra da Josipović i Pusićeva imaju u visokoj mjeri usklađene stavove i prioritete.
"Josipović je kao stručnjak spasavao od propasti hrvatsku tužbu pred MSP ali je odavno predlagao vansudsko poravnanje. Sve ono što danas govori Pusićeva, već je ranije govorio Josipović i tu se vidi usklađenost", rekao je.
Govoreći o dosadašnjem radu vlade Zorana Milanovića, on je, kako kaže, ne bi poredio s ranijim vladama.
"Milanović je preuzeo upravljanje državom u puno nepovoljnijim uslovima nego i jedna dosadašnja vlada. S druge strane, njegova vlada dobila je čvrst politički legitimitet i podršku za duboke političke i ekonomske reforme i zato nema mnogo prostora za izvinjenja u eventualnim neuspjesima", kaže Đenero.
On je ocijenio je da će se sadašnja vlada koja je dobila direktnu podršku većeg djela biračkog tijela nacionalnih manjina tokom cijelog svog mandata vrlo korektno odnositi prema njima jer iz glasova manjina proizlazi politička obaveza vlade prema njima.
Povećava se značenje manjinske samouprave, a vrlo brzo pokazaće se i spremnost na jačanje uticaja manjina unutar lokalne i regionalne samouprave, na nivoima na kojima danas nastaju problemi koji se odnose na manjinsku politiku, rekao je.
" Između vlade i manjina trenutno traje medeni mjesec, a ne bi bilo iznenađenja da tako povoljni odnosi potraju", zaključio je i ilustrovao primjerom kako u vrijeme štednje manjine za svoju kulturnu autonomiju u budžatu za 2012. dobivaju tek 0,45 odsto sredstava manje nego lane.
U osvrtu na mogući turbulencija unutar evrozone, Djenero je ocijenio da one ne mogu negativno uticati na Hrvatsku koja nije direktno njen dio, osim ako zbog ekonomskih nestabilnosti ne dođe do pada hrvatskog izvoza.
"Ako dođe do pada kreditnog rejtinga Hrvatskoj ne ostaje ništa drugo nego da zove MMF u pomoć i preduzme sve mjere koje će MMF od nje tražiti", rekao je analitičar.
Đenero je prokomentarisao i izjavu Vesne Pusić prije puta u Izrael da će se Jevrejima vratiti imovina oteta od 1941. do 1945. godine, koja otvara prostor očekivanju da će se imovina vratiti svim žrtvama, podsjetivši da se radi se o grešci koja je napravljena u zakonu o restituciji koji je Hrvatska donijela u vrijeme Tuđmanovog režima
"Ono što važi za Jevreje mora da važi i za Srbe i ostale koji su bili žrtve genocidnog režima koji je bio uspostavljan u Hrvatskoj za vrijeme Drugog svjetskog rata i ne postoje nikakve naznake da bi se između Jevreja, Srba i bilo kog trećeg mogla činiti bilo kakva razlika", rekao je.
Uz napomenu da je kod denacionalizacije ranije bilo problema zbog različitog tretmana onih koji su bili državljani Hrvatske i oni koji nisu, Đenero je rekao da je to oborio hrvatski ustavni sud.
"Nema nikakvih prepreka da svi oni kojima je oteto privatno vlasništvo u procesu koji slijedi budu obeštećeni", zaključio je.