BANJALUKA, SARAJEVO - Iako je od formiranja novih vlasti na nivou BiH prošlo gotovo godinu dana, a za jedan od najvažnijih proklamovanih ciljeva proglašena borba protiv korupcije, za to vrijeme gotovo da ništa nije urađeno.
Hapšenje predsjednika Suda BiH Ranka Debevca i bivšeg direktora Obavještajno-bezbjednosne agencije BiH Osmana Mehmedagića Osmice ponovo je u BiH podiglo nadu da bi dugo najavljivani obračun protiv političke korupcije mogao početi. Međutim, novinari i analitičari koji duži niz godina prate predmete iz oblasti visoke korupcije oprezno napominju da sama činjenica da je došlo do prvih velikih hapšenja od formiranja nove vlasti ne znači da je ta borba istinski i počela.
Denis Džidić, izvršni direktor BIRN-a BiH, kaže za "Nezavisne" da se uvijek ponavlja šablon po kojem se eventualno hapse politički protivnici, ali ne i oni koji su aktuelno na vlasti.
"Kada je riječ o hapšenjima koja ste pomenuli, rekao bih da je baš prerano da se može reći da se suštinski radi o borbi protiv korupcije. Podsjećam da smo i u ranijem periodu imali optužnice protiv sudija i tužilaca, a bilo je i optužnica protiv ministara. Naravno, pitanje je samo kojih. U ovom slučaju, ono što vidimo je da se opet ne radi o ljudima koji su povezani sa vrhom vladajućih struktura u ovom trenutku", smatra Džidić.
On smatra da pravosuđe mora početi učiti iz ranijih grešaka, ali ističe da je dobro da predmet ipak nije "pao" na pritvoru.
Na pitanje u kojoj mjeri misli da međunarodna zajednica može ohrabriti pravosuđe da se iskrenije angažuje na borbi protiv korupcije, ističe da bi oni željeli da ovakvih procesa ima više i da se procesi odvijaju efikasnije nego što je to zaista i slučaj.
Tanja Topić, politička analitičarka iz Banjaluke, takođe smatra da je politika presudna da li i kada zaista može da počne borba protiv visoke političke korupcije.
"To je moguće onda kad se, kako se kaže, poslože kockice, to jeste samo onda kada visoki zvaničnici, bilo da su u politici, ili u vrhu pravosuđa, izgube zaleđinu. Jer da se ne lažemo, borba protiv korupcije u BiH je na nivou incidenta. Kad smo imali prve sankcije ISAD, zbog korupcije, imali smo ih prema političarima i prema ljudima iz pravosuđa. I lekciju, čini mi se, nismo naučili", naglasila je Topićeva.
I ona ističe da su ova hapšenja više stvar politike nego početka iskrene borbe protiv korupcije.
"Za jedne je to sjajan povod za diskreditaciju ovih institucija koje ionako osporavaju, za druge je to najava da nema nedodirljivih, u isto vrijeme dok procese protiv svojih političkih partnera nazivaju politički montiranim", ističe ona.
Topićeva, međutim, ukazuje i da nema dovoljno pritiska od strane šire društvene zajednice.
"Nema snage, nemamo ni volje da se obračunamo s korupcijom, trebalo bi resetovati cjelokupno društvo i vratiti na fabričke postavke da bismo napravili barem mali iskorak. Ili to, ili ćemo svjesni sopstvene nemoći gledati kako svakodnevno propadamo u ovoj pošasti", smatra ona.
Iako su međunarodni predstavnici ohrabrivali predstavnike nove političke većine nakon što je formirana da krenu u obračun s korupcijom, i naglasili da im stavljaju na raspolaganje svu moguću pomoć, i njihovi sopstveni izvještaji pokazuju da se to nije desilo. Primjera radi, u najnovijem izvještaju Evropske komisije o napretku BiH naglašeno je da nema nikakvog napretka u borbi protiv korupcije, a da je "donekle" došlo do pomaka kad je u pitanju borba protiv organizovanog kriminala.
"Iako su postojale neke optužnice koje se odnose na korupciju na visokom nivou, ukupni rezultati u sprečavanju i suzbijanju korupcije, uključujući i na visokom nivou, slabi su zbog operativne neefikasnosti i političkog uplitanja. Postoje sistemski nedostaci u operativnoj saradnji između agencija za provođenje zakona u borbi protiv organizovanog kriminala zbog neusaglašenog krivičnog zakonodavstva, slabe institucionalne koordinacije i veoma ograničene razmjene obavještajnih podataka", stoji u izvještaju.