SARAJEVO - Novu vlast na nivou Bosne i Hercegovine očekuju stari prioriteti, a sudeći po stavovima političara, teško da će ijedan od tih prioriteta u skorijoj budućnosti biti riješen.
Ključni politički izazovi za buduću vlast u BiH
- Evropski put BiH: Usvajanje zakona i ispunjavanje obaveza povezanih sa evropskim integracijama.
- Državna imovina: Politički i pravni sporovi oko njenog statusa.
- Ustavni sud BiH: Neriješena pitanja o kojima ne postoji politička saglasnost.
- Izborni zakon BiH: Različiti stavovi o potrebnim izmjenama.
- Reforma pravosuđa: Zakoni usmjereni na jačanje vladavine prava.
- Funkcionisanje institucija: Konstituisanje Parlamentarne skupštine i rad Savjeta ministara BiH.
- Jednaka biračka prava: Rješavanje diskriminatorskih odredaba na koje ukazuje Vehid Šehić.
Evropski put BiH, državna imovina, pitanje Ustavnog suda BiH, Izborni zakon BiH, reforma pravosuđa, samo su neka od pitanja koja već godinama stoje i o kojima nema ni minimum saglasnosti. I sada, prije formiranja nove vlasti, evidentno je da će ova pitanja i dalje biti kamen spoticanja, samo je pitanje koliko će na njima politički zvaničnici insistirati.
"Još će mnogo vremena proći pre nego što se formira vlast na državnom nivou. Kada se i formira nova vlast, mislim da ova 'velika' pitanja treba otvoriti. O njima je potrebno razgovarati. Pre svega jer su stavovi oko njihovog rešenja jako suprotstavljeni. Pozicije su dijametralno suprotne. Zato je potrebno otvoriti dijalog o njihovom rešavanju. Radi se o gorućim pitanjima koja je potrebno rešavati jer od njihovog rešenja zavise mnoga druga pitanja koja su važna za normalno funkcionisanje države", rekao je Velizar Antić, politički analitičar.
On kaže da vlast u Bosni i Hercegovini neće imati snage da riješi ta pitanja u skorije vrijeme te da će Savjet ministara BiH rješavati tekuća pitanja od kojih zavisi normalno funkcionisanje države.
"Mislim da bi mogli i da usvajaju neke od zakona koji su u skladu sa zakonodavstvom EU kako bismo se barem minimalno približavali ovoj zajednici država. Međutim, usvajanje i ovih zakona će se sprovoditi pre svega zbog finansijske podrške koju EU pruža iz sredstava predviđenih Planom rasta za zapadni Balkan, a mnogo manje zbog toga što su naše političke elite svesne potrebe usvajanja zakona koji će jačati pravnu državu i vladavinu prava", rekao je Antić.
Koja pitanja će buduća vlast staviti na dnevni red, u prvom redu zavisiće najviše od njih samih, posebno iz razloga što je uticaj međunarodne zajednice na procese u Bosni i Hercegovini nikad manji. To su pokazali i izbori u koje se praktično niko od međunarodnih zvaničnika nije miješao, a što je potpuno različito od onoga što je bilo prije samo nekoliko godina. U principu, kako stvari sada stoje, međunarodna zajednica neće kao ranije insistirati na nekim stvarima i neće "tjerati" domaće lidere da rade svoj posao.
"Očekujem da mi nešto uradimo samoinicijativno i da obaveze koje smo preuzeli uradimo bez pritiska. Ali imam osjećaj da neki naši političari, ne svi, ali mnogi, blokiraju sve neke procese u ovoj državi kako bi intervenisala međunarodna zajednica. Onda, kada međunarodna zajednica interveniše, napadaju ih zašto ona to radi kad se oni mogu dogovoriti. Vrijeme je pokazalo da ovdje niti postoji kultura dijaloga, niti želja za kompromisom u političkom životu BiH", rekao je Vehid Šehić, analitičar.
On kaže da prvi korak treba da bude konstituisanje Parlamentarne skupštine BiH, odnosno oba njena doma, i da ona počne da radi nesmetano, te da Savjet ministara BiH počne da radi svoj posao.
"Neka pokušaju tokom mandata riješiti ključna pitanja vodeći računa da moraju stvoriti pretpostavke da Ustav BiH ne bude diskriminatorski jer on mora omogućiti ista prava svim građanima u BiH, i tu u prvom redu mislim na aktivno i pasivno biračko pravo", rekao je Šehić.