BiH

Novac za oporavak BiH pod znakom pitanja

Novac za oporavak BiH pod znakom pitanja
Foto: N.N. | Novac za oporavak BiH pod znakom pitanja
Dejan Šajinović

BRISEL, BANJALUKA - Bosna i Hercegovina bi mogla imati ozbiljnih problema u ekonomskom oporavku jer je u Evropsku komisiju kasno podnijela Ekonomski reformski program 2022-2024. godina, stoji u Izvještaju o ekonomskom i finansijskom dijalogu Savjeta EU, koji je Sekretarijat Savjeta poslao zemljama članicama koje treba da odluče o odobravanju programa.

Naime, da bi program ekonomskog oporavka mogao biti usvojen, moraju ga podržati i Evropska komisija i Savjet EU, a s obzirom na to da je svoj program BiH podnijela sa značajnim zakašnjenjem, u Briselu ukazuju da neće biti dovoljno vremena za sve potrebne mjere iz ekonomske pomoći EU.

"Zbog toga je sada potrebno provesti značajne razgovore kako bi se na pravi način odgovorilo na predložene planove i počelo se baviti velikim ekonomskim izazovima s kojima se zemlja suočava. Osim toga, konstantno kršenje procedura koje su dogovorene podižu sumnju u iskrenu posvećenost onih koji snose odgovornost za kašnjenja u usvajanju i podnošenju Ekonomskog reformskog programa", upozorava se u izvještaju.

Poseban problem su, kako je istaknuto, stanje javnih finansija, ali i nereformisanih preduzeća u većinskom državnom vlasništvu. Zbog neuređenosti knjigovodstvenih standarda, istaknuto je da je pitanje kolika je tačnost zvaničnih statističkih podataka.

"Kao rezultat toga, i deficit i odnos javnog duga mogli bi biti značajno veći od onog što je predstavljeno", upozoreno je. 

Što se tiče reformi, glavni izazovi su, kako se ističe, poboljšanje poslovne klime kroz koordinaciju svih nivoa vlasti, jačanje efikasnosti javnog sektora uključujući poboljšanje poslovanja, transparentnosti i odgovornosti preduzeća u državnom vlasništvu, te poboljšanje zaposlenosti, posebno mladih i žena.

Što se tiče zaposlenosti, naglašavaju da je došlo do oporavka od kovida zahvaljujući vladinim mjerama jačanja rasta, ali da je nastavljen "odliv mozgova".

Posebno se insistira na jačanju digitalne agende i temeljnoj modernizaciji javne uprave.

"BiH je, nažalost, malo napredovala u harmonizaciji sistema za elektronski potpis i identitet u cijeloj zemlji. Potrebno je uraditi više u unapređenju digitalnih usluga koje će dovesti do održive ekonomije, boljih javnih usluga za privredu i građane i implementiranje zakona u vezi s carinama kako bi došlo do pojednostavljivanja procedura radi usklađivanja s Digitalnom agendom za zapadni Balkan i Ekonomski investicioni plan", ističu oni.

Koliko je neispunjavanje obaveza oko carinskih procedura za EU ozbiljan problem, vidi se u činjenici da su iznijeli i preporuku šta očekuju od BiH da se taj problem riješi. Naime, istakli su da očekuju da će državne institucije pružiti vitalnu podršku Upravi za indirektno oporezivanje BiH.

"Nakon što Zakon o carinskoj politici iz 2015. godine jednom stupi na snagu, potrebno je implementirati novi kompjuterizirani tranzitni sistem na nacionalnom nivou, kao i uvesti koncept autorizovanog ekonomskog operatora", naglasili su oni.

Ratko Kovačević, portparol UIO BiH, za "Nezavisne novine" je potvrdio da će taj zakon, nakon više odlaganja, konačno stupiti na snagu u avgustu ove godine, čime će ovaj problem biti otklonjen.

"Kako UIO nije mogla više čekati da neko u BiH postane certifikovano tijelo za izdavanje digitalnog kvalifikovanog potpisa, Uprava je sama ušla u postupak dobijanja ovog statusa, a na putu da postanemo certifikovano tijelo veliku pomoć UIO je dobila od Delegacije EU u BiH, koja je putem Instrumenata pretprisutpne pomoći sve finansirala", rekao je Kovačević.

Istakao je da će novi elektronski provozni sistem značiti obradu carinskih deklaracija bez papira.

"Konkretno ovo znači da će se cijeli postupak provoza robe odvijati puno brže i uz manje troškove", rekao je on.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije