HAG - Fausto Pokar, predsjednik Haškog tribunala, promijenio je sudsko vijeće koje će voditi proces protiv Radovana Karadžića, bivšeg predsjednika Republike Srpske, saopštio je juče Sud u Hagu.
Umjesto sudskog vijeća broj jedan, kojim predsjedava holandski sudija Alfons Ori, suđenje Karadžiću će, po odluci Pokara, voditi sudsko vijeće broj tri, čiji je predsjednik sudija Patrik Robinson s Jamajke, a članovi tog vijeća su još stalne sudije Ijan Bonomi iz Velike Britanije i Žan-Klod Antoneti.
Karadžić je ove nedelje zatražio izuzeće sudije Orija tvrdeći da je on pristrasan.
Iz saopštenja o promjeni sudskog vijeća proizlazi da Pokar nije pri donošenju te odluke razmatrao Karadžićev zahtjev.
Pokar je odluku obrazložio činjenicom da je, prije Karadžićevog hapšenja, Tužilaštvo nagovijestilo namjeru da traži objedinjavanje suđenja Karadžiću i Momčilu Perišiću, bivšem načelniku Generalštaba Vojske Jugoslavije koji je optužen, između ostalog, za granatiranje Sarajeva od 1992. do 1995, kao i Karadžić.
Pošto je postupak protiv Perišića bio dodijeljen vijeću sudije Orija, poslije hapšenja Karadžića i njegov slučaj je povjeren istom vijeću, piše u odluci Pokara.
U međuvremenu, tužioci su odustali od objedinjavanja postupaka protiv Perišića i Karadžića, a sudija Pokar je juče odlučio da suđenje Karadžiću dodijeli novom sudskom vijeću.
Karadžić je Tribunalu uputio zahtjev za izuzeće sudije Alfonsa Orija, koji je bio predsjedavajući sudija u vanraspravnom vijeću.
Karadžić je ovo tražio smatrajući da sudija Ori "ima lične interese u ovom slučaju" i obrazlažući da je on "sudio i presudio u prvostepenom postupku protiv Momčila Krajištnika, osudivši ga na drakonsku kaznu od 28 godina".
Ori je bio i sudija u predmetu protiv Milana Babića, nekadašnjeg predsjednika Vlade Republike Srpske Krajine koji je izvršio samoubistvo u pritvoru u Ševeningenu, kao i u predmetu protiv Stanislava Galića, komandanta Sarajevsko-romanijskog korpusa Vojske RS, kojem je izrečena doživotna kazna.
Karadžić je naveo i ulogu Orija u suđenjima u predmetima protiv Darka Mrđe, Vojislava Šešelja, Ranka Ćesića, Ramuša Haradinaja i u slučaju "Foča".
Karadžić je optužen za genocid i druge zločine nad nesrbima tokom rata u BiH od 1992. do 1995. Krajem jula uhapsile su ga vlasti Srbije i prebacile u Hag. U prvom pojavljivanju pred sudijom Karadžić je odgodio izjašnjavanje o krivici, a u sudnici će se ponovo pojaviti 29. avgusta.
Krajišnik će razgovarati s Karadžićem
Žalbeno vijeće Haškog tribunala odobrilo je zahtjev Momčila Krajišnika, bivšeg predsjednika Narodne skupštine RS, da u sudskom pritvoru razgovara s Radovanom Karadžićem, saopšteno je iz Haga.
Krajišnik želi da razmotri mogućnost da Karadžića pozove kao svjedoka u žalbenom postupku.
Sudsko vijeće Fausta Pokara naložilo je sudskom sekretaru da omogući susret Krajišnika s Karadžićem u pritvoru u Ševeningenu. Osim toga, vijeće je Krajišniku dalo rok da do 15. septembra odluči hoće li Karadžića pozvati za svjedoka odbrane u žalbenom postupku.
Krajišnik je u prvostepenom postupku osuđen na 27 godina zatvora zbog progona i drugih zločina nad nesrbima tokom rata u BiH 1992. godine, a oslobođen je optužbe za genocid. Na ovu presudu Krajišnik je uložio žalbu.