SARAJEVO - Komisija za granice i eksperti nisu našli ništa sporno pa su Vijeću ministara Bosne i Hercegovine dostavili prijedlog ugovora o državnoj granici između Bosne i Hercegovine i Crne Gore, potvrdio je za Anadolu Agency (AA) Sredoje Nović, ministar civilnih poslova Bosne i Hercegovine.
O njemu će se, na prijedlog Ministarstva civilnih poslova BiH na sutrašnjoj sjednici izjasniti Vijeće ministara BiH.
"Komisija za granice i eksperti radili su na utvrđivanju granice između Bosne i Hercegovine i Crne Gore i za njih nije bilo ništa sporno sem jednog dijela gdje je odlučeno da ona ide potokom. Oni su Savjetu ministara BiH predložili da verifikuje granicu između BiH i Crne Gore. To ćemo sutra razmatrati na sjednici Savjeta ministara BiH i vidjećemo kakav će stav biti. Čuo sam proteklih dana kako neki otvaraju neka pitanja kao sporna", istakao je u izjavi za AA Nović.
On je naveo kako će, nakon što ugovor o državnoj granici između Bosne i Hercegovine i Crne Gore bude utvrđen na Vijeću ministara BiH, on biti proslijeđen novom sazivu Predsjedništva BiH na potvrđivanje, te na konačnu ratifikaciju, takođe novom, sazivu Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine nakon čega stupa na snagu.
Državni ministri prihvatili su sredinom septembra prošle godine prijedlog da se na dijelu neusuglašene granične crte između Foče i Pljevalja ona povuče prirodnom granicom - potokom koji dijeli ovo područje na dva približno ista dijela: sjeverni dio pripao je Crnoj Gori, a južni dio BiH.
Potom je Državno povjerenstvo za granicu BiH, u skladu s ovim zaključkom, sprovelo aktivnosti na identifikaciji i opisu granice s Crnom Gorom.
Ranije je bilo inicijativa iz Bosne i Hercegovine da se u razgovorima sa Crnom Gorom otvori pitanje Sutorine, odnosno da sedam kilometara dugačko primorje sa rijekom i mjestom Sutorina, Igalom, Njivicama i drugim selima pravno pripadaju unutar granica BiH. No, vlasti u BiH takve inicijative o promjenama granica na tom području nikada zvanično nisu inicirale.
Dužina granice između Bosne i Hercegovine i Crne Gore iznosi 268 kilometara i u početku je razmatrana u okviru razgovora o granici između BiH i tadašnje SRJ, te Bosne i Hercegovine i Državne Zajednice Srbije i Crne Gore, a potom su, od osamostaljenja Crne Gore, započeti razgovori povjerenstava za granice Bosne i Hercegovine i Crne Gore.
Istovremeno, Bosna i Hercegovina i dalje ima otvorena pitanja oko utvrđivanja granica sa Republikom Hrvatskom i Republikom Srbijom.