SARAJEVO - Bosna i Hercegovina pokazuje znakove napretka, ali je potrebno da što prije počnu ekonomske reforme, kao i reforme na tržištu rada i u javnoj upravi.
Ovo je zaključak predstavnika Misije Međunarodnog monetarnog fonda, čiji su predstavnici od 28. aprila do 12. maja boravili u BiH kako bi se uvjerili u ozbiljnost najava širokih ekonomskih reformi koje obećavaju vlasti na svim nivoima u BiH.
Ron van Roden, šef Misije MMF-a u BiH, kazao je da aranžman BiH sa MMF-om ističe u junu, te da druge dvije faze neće biti nastavljene, nego će se predstavnici ove misije vratiti za mjesec dana u BiH kako bi pregovarali o novoj tranši MMF-a, koja će biti usklađena sa ekonomskim reformama.
"Potrebno je što prije početi sa reformom Zakona o radu, ukinuti kolektivne ugovore koji imaju neograničeno važenje te uvesti kolektivne ugovore do tri godine i natjerati sve strane da sjednu za pregovarački sto. Naravno, paralelno s tim mora doći i do reforme javne uprave", rekao je Van Roden.
On je istakao da je Misija zabrinuta i zbog velikog broja nezaposlenih u BiH, koji iznosi 28 posto stanovnka BiH, te da je od toga 60 posto mladih koj isu duži period nezaposleni.
Upozorio je i da nema dovoljno radnih mjesta u privatnom sektoru.
"Loše su isplate na tržištu rada", rekao je Van Roden te konstatovao da je problem i sa stranim ulaganjima u BiH.
Konstatovao je da je stanje javnog duga visoko i da se kreće oko 45 posto BDP-a, te kada je riječ o servisiranju vanjskog duga, on je na visokom nivou.
Zabrinjava u većoj mjeri to što BiH zaostaje za ostalima zemljama Evrope. Nivo prihoda po stanovniku je 25 posto manji od uobičajenih mjesečnih primanja stanovnika zapadne Evrope.
Istaknuto je da je bankarski sektor relativno dobro prebrodio globalnu finansijsku krizu i godine slabog ekonomskog rasta koje su uslijedile, kao i prošlogodišnje poplave.
Bosna i Hercegovina je napravila značajniji ekonomski oporavak, u prošloj godini zabilježen je rast BDP-a nešto veći od jednog procenta, a u ovoj godini očekuje se da će rast BDP-a biti oko dva posto ukoliko bh. vlasti ostanu opredijeljene za provođenje širokog spektra ekonomskih reformi.
U zaključcima se, između ostalog, ističe da je, da bi se privukle investicije i potaklo otvaranje radnih mjesta u formalnoj privredi, od ključnog značaja
unapređenje poslovnog okruženja putem daljeg smanjenja administrativnog opterećenja preduzeća, uključujući usaglašavanje propisa između entiteta i smanjenje parafiskalnih nameta, oživljavanje privatizacije preduzeća u državnom vlasništvu, unapređenje sudskog sistema i finalizacije procesa pristupanja Svjetskoj trgovinskoj organizaciji i rješavanje trgovinskih pitanja sa Evropskom unijom.
Potrebno je jačanje funkcioniranja tržišta rada putem omogućavanje boljeg povezivanja plata sa radnim učinkom, smanjenje negativnih poticaja za zapošljavanje i povećanje inspekcijskog nadzora rada s ciljem smanjenja neformalnog zapošljavanja i bolje zaštite prava radnika. To će se morati popratiti jačanjem sistema zaštite nezaposlenih i aktivnim politikama na tržištu rada, uključujući i proširenje mogućnosti za obuku i edukaciju.
Politike će se morati fokusirati na intenziviranje reformi s ciljem unapređenja poslovnog okruženja, privlačenja investicija i povećanja potencijala za ekonomski rast, nastavak fiskalne konsolidacije da bi se javni dug usmjerio ka kontinuiranom smanjenju uz istovremeno poboljšanje kvalitete vladine potrošnje, i očuvanje stabilnosti finansijskog sektora i oživljavanje kreditiranja banaka, te treba razmotriti podizanje obavezne rezerve za banke s ciljem ponovne izgradnje finansijskih rezervi.