SARAJEVO, BANJALUKA - Kancelarija visokog predstavnika saopštila je da nemaju saznanja o tome da Tužilaštvo BiH sprovodi bilo kakvu istragu o navodnim manipulacijama sa tzv. crnim listama međunarodne zajednice.
Ističući da nikada nisu ni stavljali nikoga na crne liste, iz OHR-u su, istovremeno, poručili da su odluke visokog predstavnika o smjenama i drugim oblicima sankcija javno dostupne i da se u svakoj od njih navode razlozi za smjenu.
"Što se tiče restrikcija u vezi sa putovanjima, izdavanjima viza i sličnog, kontaktirajte Brisel ili američku ambasadu", poručili su iz OHR-a.
U američkoj ambasadi su, međutim, samo podsjetili da je, odlukom američke administracije, na njihove crne liste do sada stavljeno više od 150 osoba koji se dovode u vezu sa "opstruisanjem Dejtonskog sporazuma i rada Haškog tribunala". U Pres-službi Ambasade SAD nisu željeli da komentarišu nezvanična saznanja o akciji koju, poslije prijava pojedinih biznismena, sprovode Tužilaštvo BiH i MUP RS, ističući da je to "pitanje za Tužilaštvo".
Milorad Barašin, v.d. glavnog tužioca Tužilaštva BiH, kojem je, kako tvrde upućeni izvori iz međunarodnih krugova, šest biznismena iz RS potpisalo izjave da su davali novac lokalnim reketašima da ne bi bili stavljeni na crne liste, juče nije bio dostupan za komentar, pošto je na službenom putu.
Prema saznanjima "Nezavisnih", pojedini biznismeni su, u atmosferi straha i pravne nesigurnosti, davali novac prevarantima, uprkos što nije postojao nijedan razlog da bi završili na crnoj listi.
Biznismeni su u svojim izjavama, koje su podnijeli Tužilaštvu, naveli kako se cjenovnik za takve "usluge" kretao u rasponu od najmanje 50.000 do 200.000 maraka, a, prema njihovim prijavama, u cijeloj prevari su učestvovale i pojedine međunarodne nevladine organizacije.
Proteklih godina, crne liste su sastavljali i evropska i američka administracija, a prema dostupnim podacima, pored američkih zabrana, na crnoj listi EU još je 41 osoba. Svima njima je zabranjen ulazak u zemlje Evropske unije. Većina osoba na crnim listama završila je zbog sumnje da su na neki način umiješani u zaštitu haških optuženika.
Todorović: Upitne odluke
Branko Todorović, predsjednik Helsinškog odbora za ljudska prava RS, ocijenio je da tzv. crne liste, kao i suspenzije bh. političara, na prvi pogled, predstavljaju kršenje njihovih ljudskih prava, ali i istakao da su institucije BiH bile nemoćne da se same izbore sa ovim problemom.
Prema njegovim riječima, ove sankcije, sa jedne strane, jesu pravno diskutabilne, ali je, s druge, kako kaže, činjenica da su omogućene aktima koje se vlasti BiH sklopile sa međunarodnom zajednicom.