VAŠINGTON - Demokratski kandidat za predsjednika SAD Barak Obama pobijedio je u dva mala glasačka mjesta u saveznoj državi Nju Hempšir, simbolično prekinuvši dosadašnju 40-godišnju dominaciju republikanaca u tim mjestima.
Te davne 1968. godine, Amerikancima se nije dopao republikanac Ričard Nikson, pa su većinom glasali za demokratskog kandidata Huberta Hemfrija.
Prema staroj tradiciji, američki predsjednički izbori počeli su nedugo poslije ponoći u dva mala mjesta, Diksvil Noč i Harts Lokejšn u sjeveroistočnoj maloj državi Nju Hempširu, blizu američke granice s Kanadom.
Dva mjesta zajedno imaju jedva 120 stanovnika, a Diksvil Noč svake četiri godine privlači pažnju cijelih SAD, kada se njegovi stanovnici prvi izjašnjavaju na izborima.
Odziv birača u ovom gradiću je bio stoodstotan.
Diksvil Noč ima 75 stanovnika, a od 21 registrovanog birača čak njih 15 je glasalo za Obamu, dok je šest mještana na glasačkom listiću zaokružilo ime republikanca Džona Mekejna.
U glasačkom mjestu Harts Lokejšn Obama je dobio 17 glasova, a Mekejn, kandidat republikanaca, 10 glasova.
Država Nju Hempšir dozvoljava opštinama s manje od 100 stanovnika da počnu glasati odmah poslije ponoći na dan izbora. Sva ostala glasačka mjesta otvaraju se u šest časova ujutro po lokalnom vremenu.
Nakon skoro dvogodišnje kampanje, koja će koštati ukupno oko dvije milijarde dolara i tokom koje su pored američkih saveznih država obišli više zemalja u svijetu, kandidati su turneje završili u matičnim državama gdje će sačekati presudu glasača - Obama u Ilinoisu, a Mekejn u Arizoni.
Interesovanje za izbore koji će odrediti nasljednika Džordža Buša ogromno je - milioni Amerikanaca već su dali glas na ranom glasanju čekajući ponekad i po tri časa u redovima.
Očekuje se rekordna izlaznost od 64 odsto registrovanih birača, odnosno oko 690 miliona, koja bi mogla da prevaziđe 121 milion Amerikanaca koji su glasali na prethodnim izborima 2004. godine.
Amerikanci glasaju na 51 odvojenom glasanju u svakoj saveznoj državi i u okrugu Kolumbija i to na ukupno 200.000 birališta.
Svaka država daje broj elektora srazmjerno zastupljenosti u Kongresu, a za pobjedu je potrebno 270 elektora kojih ima ukupno 538.
Među državama koje će biti u fokusu u izbornoj noći su Florida, Ohajo, Indijana, Virdžinija, Misuri, Nevada, Pensilvanija, Novi Meksiko i Sjeverna Karolina. Mekejn, da bi dobio izbore, mora da pobijedi u Ohaju, Pensilvaniji i Floridi.
Prema pojedinim anketama i istraživanjima glasačkog pulsa, Mekejn može računati na pobjedu u 17 saveznih država, a Obama u 20 i distriktu Kolumbija, dok je situacija manje ili više neizvjesna u 69 saveznih država.
Ishod predsjedničke trke demokrate Baraka Obame i republikanca Džona Mekejna mogao bi biti jasan vrlo brzo nakon zatvaranja prvih biračkih mjesta, u jedan poslije ponoći po srednjoevropskom vremenu u Indijani.
U toj državi republikanci su pobjeđivali na izborima za predsjednika SAD od 1964, ali će ove godine, kako su pokazale predizborne ankete, bitka u Indijani biti veoma teška.
Analitičari procjenjuju da, ako Obama dobije Indijanu, izbori se mogu smatrati završenim, a slično važi i za Virdžiniju, još jednu saveznu državu u kojoj demokrate nisu pobijedile od 1964. godine.
Čak i ako u ove dvije države rezultat bude tijesan, s razlikom od dva-tri odsto za Mekejna, to će ukazivati na veliku pobjedu Obame na nacionalnom nivou.
Tek ako prednost Mekejna bude veća od četiri odsto, ishod je neizvjestan, ocjenjuju pojedini analitičari.
Rezultati iz Virdžinije mogu se očekivati takođe poslije jedan čas poslije ponoći po srednjoevropskom vremenu, kada se završava glasanje i u Džordžiji i dijelovima Floride.
U jedan čas i 30 minuta zatvaraju se birališta u Ohaju i Sjevernoj Karolini, u dva časa preostala birališta na Floridi. Sa 27, odnosno 20 elektorskih glasova Florida i Ohajo su dva najveća još neizvjesna kolača.
U dva časa po srednjoevropskom vremenu završava se glasanje i u Pensilvaniji koja daje 21 elektora i u kojoj su u protekla četiri izborna ciklusa pobjeđivale demokrate.
Istraživanja javnog mnjenja o američkim izborima koja se odvijaju preko mobilnih telefona daju veću prednost Obami nego istraživanja preko fiksnih telefona.
Pet istraživanja čiji su anketari zvali korisnike preko mobilnog telefona dali su Obami prednost u prosjeku od 9,4 odsto nad Mekejnom.
Osam istraživanja koja su se odvijala preko fiksnih telefona pokazalo je da Obama ima prednost za 5,1 odsto.
Obama ubjedljivo "vodi" po prisustvu u neželjenoj pošti - spemu, a prema istraživanju jedne firme za zaštitu računara, dnevno se pošalje oko 100 miliona neželjenih poruka s temom predsjedničkih izbora u SAD.
U drugoj polovini oktobra, u više od 80 odsto spemova na temu američkih izbora pominjan je Obama.
Mnogi evropski listovi, kako uoči, tako i na sam dan izbora u SAD, obilno su izvještavali o predsjedničkoj utrci, nerijetko, i pristrasno, ukazujući na vrline, odnosno mane kandidata ponaosob.
Tako je na dan izbora "Gardijan" pisao da se "Amerikancima pruža prilika da prisvoje novi pogled na svijet kao mjesto u kojem imaju i partnera i neprijatelja ili da ostanu u Bušovom gardu trajnog ratnog stanja".
Osim ukazivanja na "personaliti" predsjedničkih kandidata, "Independent" je objavio specijalan dodatak sa svim što je potrebno da "s uživanjem provedete noć prateći ove istorijske izbore na televiziji", a to su zastavice s likovima Obame i Mekejna, američki recepti, kvizovi i igrice na temu izbora i slično.
Osnovno pitanje: "Da li je Amerika spremna rizikovati", aludirajući na Obaminu "neprekaljenost", postavio je "Dejli telegraf".
"To je i suština ovih izbora. Da li vjerovati neisprobanom Obami ili igrati na sigurno s Mekejnom, drugim riječima", navodi se u ovom listu.
Umrla Obamina baka
Medlin Pejn Danham, baka Baraka Obame, koja je umnogome oblikovala njegove životne stavove, umrla je u 86. godini.
"Ona je otišla kući", izjavio je Obama, kojem je Mekejn, potom, uputio saučešće.
Obama je objavio tu vijest u ponedjeljak, tokom predizborne kampanje u Sjevernoj Karolini, objelodanivši da mu je baka preminula u nedjelju neveče u svom stanu u Honoluluu na Havajima, nakon što je izgubila bitku s rakom.
Pismo UN novom predsjedniku
Nakon što su u posljednjih osam godina vlasti administracije Džordža Buša odnosi SAD i Evropske unije oslabili, u Briselu se s nestrpljenjem očekuje da novi američki predsjednik ponovo ojača transatlantske odnose i prednost u tom pogledu daju Baraku Obami.
EU je pripremila pismo od šest stranicaa za novog predsjednika SAD, u kojem će tražiti veće učešće 27-člane Unije u rješavanju svjetskih problema.
Kenija slavi "sina zemlje"
Od kenijske prijestonice Najrobija do grada gdje se nalazi dom predaka Baraka Obame, Kenijci su izuzetno uzbuđeni zbog "sina zemlje" i spremni za slavlje ako pobijedi na izborima u SAD.
Grad Kogelo, gdje je rođen Obamin otac, u medijskoj je opsadi, a policija je blokirala pristup kući odakle potiče Obama.
Grad Obama u Japanu
U japanskom gradiću Obami već danima plešu i pjevaju, održavaju razne manifestacije u znak podrške čovjeku koji nosi identično ime kao i njihovo mjesto. Na ulicama Obame mogu se vidjeti prolaznici s majcama "Volim Obamu".
Inače, riječ je o gradiću od 32.000 stanovnika čije ime privlači ogroman broj turista. "Za gospodina Obamu plešemo više od šest mjeseci", objašnjava Juko Širajama iz lokalne navijačke grupe "Obama Girls", dodajući: "Nadam se da će Obama pobijediti."