Navršilo se 28 godina od maskara nad pripadnicima ЈNA u Dobljovoljačkoj ulici u Sarajevu koji su 2. i 3. maja 1992. godine počinili pripadnici zloglasnih paravojnih muslimanskih formacija.
Najuža delegacija Republike Srpske danas će tim povodom u 11.00 časova položiti vijenac kod Spomen-krsta u naselju Miljevići, saopšteno je iz Ministarstva rada i boračko-invalidske zaštite Srpske.
Ovom događaju neće prisustvati građani zbog vanrednog stanja izazvanog epidemijom virusa korona i aktuelne zabrane masovnog okupljanja.
Zločin nad nedužnim vojnicima, oficirima i građanskim licima na službi u ЈNA, tokom dogovorenog mirnog povlačenja iz Sarajeva, počinili su pripadnici Armije RBiH, Teritorijalne odbrane RBiH i, posebno, paravojnih muslimanskih formacija kojima su komandovali osvjedočeni predratni sarajevski kriminalci.
Napadom na kolonu ЈNA u Dobrovoljačkoj ulici, koja se mirno povlačila iz Sarajeva prema sporazumu i uz garanciju mirovnih snaga UN na čelu sa generalom Luisom Mekenzijem, rukovodili su tadašnji član Predsjedništva BiH Ejup Ganić i rukovodstvo tadašnje Republike BiH.
Prvi napad izvršen je 2. maja napadom na Dom ЈNA, a sve kasarne ЈNA u ovom gradu bile su blokirane i pod opsadom muslimanskih paravojnih snaga, koje su im isključile struju, vodu i telefone.
Bilans krvavog pira iznosi 42 ubijena vojnika i civila, i to u Domu ЈNA jedan, Radničkom univerzitetu "Đuro Đaković" tri, na Skenderiji 14, Dobrovoljačkoj ulici devet i na drugim lokacijama u Sarajevu 13.
Prema nacionalnom sastavu, ubijena su 32 Srbina, šest Hrvata, dva muslimana i dva Albanca, a od toga 10 oficira, 28 vojnika i četiri građanska lica koja su radila u ЈNA. Ovaj zločin nikada nije dobio sudski epilog.
Ministar rada i boračko-invalidske zaštite Republike Srpske Duško Milunović podsjetio je da je nad pripadnicima ЈNA izvršen zločin kada su ubijena 42 vojnika, ranjen 71, a 207 zarobljeno i mučeno u logorima.
Milunović je istakao da autentični snimci ovog zločina svjedoče da su za njega odgovorni najviše pozicionirani vojni i politički zvaničnici tadašnje BiH.
On je napomenuo da je poslije gotovo tri decenije opstrukcije Ustavni sud BiH tek početkom 2018. godine prihvatio apelacije najbližih srodnika pripadnika ЈNA i naložio Tužilaštvu BiH da pokrene postupak.
“Istrage su otvorene protiv Ejupa Ganića, Zaima Backovića, Hasana Efendića, Јusufa Pušine i Emira Švrakića. Pred Sudom BiH vodi se i postupak protiv Dragana Vikića, bivšeg komadanta Specijalne jedinice policije, te Јusufa Pušine, Nermina Uzunovića i Mladena Čovčića, optuženih za ubistvo zarobljenih pripadnika ЈNA počinjeno u Velikom parku”, napomenuo je Milunović.
Prema saznanjima i dokazima kojima raspolaže MUP Srpske, nakon stravičnog zločina nad pripadnicima ЈNA u Sarajevu, pripadnici "Zelenih beretki", "Patriotske lige", "Bisera" i drugih ozloglašenih paravojnih muslimanskih jedinica otpočeli su progon njihovih porodica.
Činili su to na način da su im djecu i supruge nasilno otimali iz sarajevskih stanova, da bi ih potom ucjenjivali i razmjenjivali s ciljem stvaranja atmosfere straha i panike među Srbima početkom rata u Sarajevu.
Članovi porodica su u proteklim godinama odlazile na mjesto stradanja golobradih vojnika i njihovih nadređenih oficira, ali uz velike mjere bezbjednosti. Cvijeće koje su ostavili ubrzo bi poslije toga uklonile sarajevske komunalne službe.