KUPRES - Polaganjem vijenaca na spomenik poginulim borcima Otadžbinskog rata i služenjem parastosa u crkvi Svete trojice u opštini Kupres juče je obilježeno 19 godina od napada hrvatsko-muslimanskih snaga na Kupres i selo Malovan, u kojem su ubijena 72 srpska vojnika i civila.
Sudbina 16 srpskih civila sa Kupresa, koje su početkom aprila 1992. sa ostalim tamošnjim Srbima zarobili pripadnici regularne Hrvatske vojske i Hrvatskog vijeća odbrane, ni 19 godina poslije u potpunosti nije razriješena. Na relaciji Kupres - Tomislavgrad - Split - Zadar gubi im se svaki trag, a njihove kosti ni do danas nisu pronađene.
Pantelija Ćurguz, predsjednik Boračke organizacije RS, izjavio je da je ovo jedan od prvih masovnih sistematskih zločina, koji je uveo narode u krvoproliće, isto kao što su to bili zločini nad Srbima u Sijekovcu, Dobrovoljačkoj ulici u Sarajevu i "tuzlanskoj koloni".
Sagovornik Srne, koji je želio da ostane anoniman, bio je u grupi kupreških Srba koji su imali sreću da prežive krvavi transport i torture u splitskom logoru "Lora".
"Ljudi, koje su skidali sa kamiona, iza nas su ostajali živi. U Eminovom selu nadomak Duvna, u jednoj štali, bilo nas je sedamdesetak. Osmorica su ostala i ništa se o njima ne zna. Isto toliko izdvojeno je negdje između Drniša i Šibenika. Bili smo u nekim garažama, štalama. Krili su nas od Međunarodnog komiteta Crvenog krsta", priča ovaj bivši logoraš, koji je razmijenjen 15. maja 1992. godine kod Knina.