BANJALUKA - BiH, Finska, Bjelorusija, Ukrajina i Rusija jedine su zemlje u Evropi koje nisu ušle u Sistem jedinstvenog plaćanja u evrima (SEPA), koji bi značajno smanjio troškove transakcija, ubrzao protok novca i olakšao korištenje različitih metoda bezgotovinskog plaćanja na prostoru SEPA.
- BiH nije članica SEPA sistema, što znači skuplje i sporije međunarodne novčane transfere u eurima.
- Građani BiH plaćaju visoke bankarske provizije pri slanju novca iz EU i obrnuto.
- Zbog troškova, neki građani i dalje novac šalju neformalno, čak i preko vozača autobusa.
- SEPA bi omogućila jeftine transfere, brže uplate i lakše korištenje mobilnih aplikacija za plaćanje.
- Ulazak u SEPA zahtijeva obimne regulatorne reforme, koje u BiH još nisu završene.
Kako neulazak u SEPA utiče na građane BiH
Sve dok BiH ne postane dio ove zone, građani BiH i dalje će biti suočeni s brojnim poteškoćama, bilo kada šalju ili primaju novac u EU, ili kupuju ili prodaju robu i usluge.
Iskustva građana i visoke bankarske provizije
Jedna Banjalučanka koja živi blizu Štutgarta, a čiji roditelji su u Banjaluci, kaže da i dalje preferira da po vozaču autobusa pošalje manju količinu novca svojim roditeljima, jer smatra da su bankarske provizije previsoke.
"Banka mi uzme pet odsto provizije, a novac ne stigne isti dan. Zato mi je lakše zamoliti vozača i platiti mu kafu nego svaki mjesec davati desetine evra samo na bankarske provizije", kaže nam ona.
Da je BiH članica SEPA, transfer iz Njemačke u BiH i obrnuto tretirao bi se kao domaća transakcija unutar EU, koštao bi nekoliko centi, a novac bi legao na račun isti dan. Osim toga, bilo bi moguće jednostavno i bez posebnih procedura novac prebaciti putem aplikacija na mobilnom telefonu poput Revoluta, N26 i Monese, gotovo bez ikakvih naknada, kao što se to danas radi, na primjer, između Štutgarta i Minhena. Osim toga, kada građani kupuju onlajn na sajtovima poput eBaya ili Amazona, za sve što se kupi banka uzima posebnu transakciju jer se tok novca tretira kao međunarodna transakcija u kojoj učestvuje nekoliko banaka kao posrednici, a posebne provjere koje se sprovode takođe banke naplaćuju u vidu provizija.
Šta je SEPA i zašto je važna
U Evropskoj komisiji kažu da je SEPA uvedena 2008. godine za kreditne transfere, za direktne debitne transakcije 2009. godine, a do 2014. godine potpuno je implementirana u svim zemljama EU koje koriste evro. Naredne dvije godine SEPA je proširena na sve članice EU, a poslije toga i na ostatak Evrope.
"SEPA je pokrenula evropska bankarska i platna industrija uz podršku nacionalnih vlada, Evropske komisije, Eurosistema i drugih javnih organa. Budući da SEPA nije samo harmonizovala način na koji se sprovode bezgotovinska plaćanja u evrima, već je i završila uvođenje evra kao jedinstvene valute, Eurosistem je imao veoma snažan interes za uspjeh SEPA projekta", kažu oni.
Iskustva zemalja regiona sa SEPA sistemom
Sve zemlje regiona, osim Kosova, ušle su u SEPA, a u Srbiji ističu da je ovaj način plaćanja znatno olakšao novčane transakcije privredi i građanima.
"Sistem omogućava i izvršavanje transakcija po znatno povoljnijim uslovima u odnosu na alternativni način izvršavanja transakcija - posredstvom korespondentskih banaka, što u znatnoj mjeri unapređuje ekonomsku razmjenu i regionalnu saradnju", kažu u Narodnoj banci Srbije.
S obzirom na to da je za ulazak u SEPA potrebno sprovesti čitav niz reformi, u Narodnoj banci Srbije kažu da su pripreme bile opsežne.
Šta BiH dobija, a šta mora uraditi
Igor Gavran, ekonomski analitičar, kaže za "Nezavisne" da bi, ukoliko bi banke u BiH poštovale pravila SEPA, uštede bile značajne i za građane i za privredu.
"Trenutno se za transakcije, odnosno prijenos novca između računa u EU i BiH plaćaju višestruko, po nekim procjenama šesterostruko, veće naknade, što poskupljuje ili umanjuje iznos za korisnike, kako fizička lica, tako i privredu i smanjenje ovih troškova bilo bi ogromna ušteda, ako se osigura da banke u BiH zaista umanje svoje naknade srazmjerno padu troškova", naglašava on.
Kako ističe, članstvo u SEPA bi imalo brojne koristi za BiH i omogućilo pojeftinjenje, a samim tim u izgledno povećanje obima plaćanja i ekonomskih odnosa sa EU, ali bi bilo važno vidjeti i koje obaveze bi BiH imala.
Pročitajte još:
Šta BiH dobija time da postane dio SEPA?
Centralna banka finalizuje izradu aplikacije za članstvo: BiH uskoro u SEPA?
Kada bi BiH mogla ući u SEPA, jedinstveno područje plaćanja u evrima
"Mislim da je problematično što se dobar dio promjena naših propisa neophodnih za ispunjavanje uslova za pristupanje SEPA očekuje na entitetskom nivou i tu uvijek imamo beskrajna razglabanja o prijenosu nadležnosti i politiziranju svega, umjesto da se centralizira i harmonizira sve na državnom nivou. S druge strane, mislim da još nedostaje informacija o mogućim dodatnim obavezama BiH kao članice SEPA", naglasio je Gavran.