BANJALUKA - Radnici preduzeća "Čajavec Elektromehanika", koji su otvaranjem stečaja ostali bez posla, okupili su se juče ispred ulaza u preduzeće da bi ukazali na nezakonitosti u stečajnom postupku, a od nadležnog suda zatražili su poništavanje prodaje preduzeća, kao i održavanje sjednice Skupštine povjerilaca, koja bi odlučila o daljem toku postupka.
Bivši radnici `Čajavec - Elektromehanike` nezadovoljni su time kako teče stečajni postupak, koji je otvoren 17. februara 2005. godine. Nisu zadovoljni ni trećom licitacionom cijenom od 3,5 miliona KM, ističući da je ona sramotno niska u odnosu na procijenjenu vrijenost preduzeća.
`Smatramo da za nedostatke u vođenju ovog postupka najveću krivicu snose stečajni upravnik i stečajni tim koji su svim sredstvima onemogućavali da se stečajni postupak okonča na vrijeme i da se sprovede kako treba`, rekao je bivši pravnik `Čajavec - Elektromehanike` Saša Palija i dodao da će radnici do rješenja problema nastaviti mirno da se okupljaju ispred preduzeća.
`Oni rade na tome da preduzeće prodaju ispod svake vrijednosti. Dvije dosadašnje licitacije i tender koji slijedi su nezakoniti jer je preduzeću, umjesto prodaje, trebalo naći strateškog partnera. To nije učinjeno, jer je unaprijed poznat kupac kome je samo stalo do lokacije i objekata`, rekao je Palija.
On ističe kako su povjerioci izglasali stečajni plan prema kojem su stečajni upravnik i stečajni tim bili u obavezi da pronađu adekvatnog strateškog partnera i investitora koji bi uložio u ovo preduzeće i kako bi se omogućilo novo zapošljavanje radnika.
`Ako je izglasan stečajni plan, onda se imovina ne prodaje putem licitacije već se ugovara sa strateškim partnerom, pa je došlo do obezvređenja stečajne mase i nezakonitog prolongiranja rokova`, rekao je Palija.
On je istakao da ni Stečajni sud nije adekvatno radio i da je dozvoljavao razne malverzacije.
`Dugovanja prema otpuštenim radnicima su prosječno oko 3.000 KM po čovjeku i to je moglo biti isplaćeno da nije kriminalaca u preduzeću. Šta tu radi stečajni upravnik Dosta Baraković dvije godine, kad je trebalo da završi posao za devet mjeseci`, rekao je Palija, dodajući da `firma neće biti prodata ni na trećem tenderu, nego da će biti proglašena likvidacija kako bi neko jeftino došao do placa i objekata`.
Dosta Baraković, stečajni upravnik, tvrdi da je stečajni postupak, od početka do danas, `sproveden potpuno u saglasnosti sa zakonom`.
Bratislav Napotnik, predsjednik Razvojne organizacije sindikata (ROS) `Čajavec`, kaže da je za otpuštanje 460 radnika iz `Elektromehanike`, kao i za to što je preduzeće pred likvidacijom, najodgovorniji Tane Peulić, predsjednik Granskog sindikata metalaca i rudara RS.
`Peulićev sindikat je u 'Elektromehanici' imao većinsko članstvo i na njegov zahtjev je preko ministra Milana Bogićevića, Vlada RS prije dvije godine odobrila stečaj u 'Elektromehanici'. Iako je kasnije v.d. ministra Boris Gašpar tražio od stečajnog sudije obustavu postupka, sudija je nastavio sprovođenje stečaja`, kaže Napotnik.
Peulić nije želio da komentariše ove optužbe.
`Moje ime nemojte pominjati, jer ću vas tužiti. Nikakve veze Granski sindikat i ja nemamo s otvaranjem tog stečajnog postupka`, rekao je on.
`Čajavec - Eleketromehanika` je prodata u julu prošle godine na drugoj javnoj licitaciji za 4.850.000 KM biznismenu Mlađi Novakoviću, vlasniku firme `Delta Trejd`. Pošto on do danas nije uplatio ni marku od te sume, firma bi krajem mjeseca ponovo trebalo da se nađe na tenderu.
S knjigovodstvene cijene `Čajavec - Elektromehanike` u iznosu od 50.265.156 KM, te utvrđene vrijednosti nakon otvaranja stečaja u iznosu od 21.725.000 i početne licitacione cijene od skoro 69.868.967, ona je danas spala na minimalan iznos od 3,5 miliona KM, koji je Odbor povjerilaca odredio za ovaj treći tender.
Radnici, međutim, tvrde da je ovaj tender farsa i da Novaković, koji iako nije kupio preduzeće, sjedi u njegovim kancelarijama, ide na licitaciju `Čajevec - Elektromehanike` kako bi se domogao 20 dunuma zemlje u centru grada.
Struktura kapitala
U `Čajavec - Elektromehanici` državni kapital zastupljen je sa 30 odsto akcija, Fond PIO ima 10 odsto, Fond za restituciju pet odsto, PIF-ovi 46,7 odsto i radnici i građani 8,3 odsto akcija.