Odziv malog broja birača za glasanje u diplomatsko-konzularnim predstavništvima posljedica je i lošeg rasporeda koji je napravilo Ministarstvo inostranih poslova (MIP), kaže u intrevjuu za "Nezavisne" Suad Arnautović, predsjednik Centralne izborne komisije (CIK) BiH.
Ističe da će krajem mjeseca biti raspisan javni poziv za mlade koji će biti angažovani za lokalne izbore, ali još se ne zna koliko će ih raditi. Uvezivanje opštinskih izbornih komisija (OIK) u računarsku mrežu, tvrdi Arnautovuić, nije naišlo na finansijsku podršku, te su ostali bez dva miliona KM za ovu namjenu.
NN: Delegacija CIK-a u saradnji s MIP-om obišla je neke DKP BiH u svijetu zbog priprema za glasanje, ali se odustalo od ovog načina glasanja. Da li je novac uzalud potrošen?
ARNAUTOVIĆ: Ne mislim da je uzaludno bačen novac. Zakonska odredba stoji, zakonodavac je pružio mogućnost našim građanima da glasaju u našim DKP. Koji su razlozi da se prijavilo samo 290 ljudi da glasaju na ovaj način, trebalo bi analizirati. Možda je jedan od razloga što je kasno izmijenjen zakon, tek u aprilu, moguće da je u pitanju i neobaviještenost. U saradnji sa MIP-om formirali smo komisiju i radili na pripremi. U ovom periodu nisu utrošena neka vanredna, niti značajna sredstva. Tek su trebala biti utrošena da je glasanje organizovano u DKP. Morali bismo ići širom svijeta da obučavamo članove biračkih odbora, ili da ih zovemo u BiH na obuku od dva, tri dana, jer bi članovi tih odbora bili diplomatsko osoblje.
Bilo bi komplikovano i sa glasačkim materijalom, jer za opšte izbore je lakše, a za lokalne bi se moralo dostavljati za svakog birača liste opštine iz koje dolazi. Putem pošte glasači dobiju glasački materijal koji se odnosi na njihovu opštinu. No, sve to bi bilo organizovano da je više birača. Na ovako mali broj ne bi bilo finansijski opravdano organizovati glasanje u DKP. Bilo je tu još nelogičnosti u pripremama.
NN: Koje su to nelogičnosti?
ARNAUTOVIĆ: MIP je nama predložio DKP u kojima bi se održalo glasanje. Recimo, u SAD, gdje je najveća koncentracija naših građana, nije bilo predviđeno glasanje, a predložili su našu stalnu misiju u Njujorku gdje je zabranjen ulaz građanima, tu se ne može ni u lift ući. Moram biti iskren i reći da je bilo propusta, iako ne želim da sada odgovornost prebacujem na MIP. Treba daleko ozbiljniji pristup i njihov i naš u smislu informisanja naših građana u svijetu. Ne treba da se DKP određuje forme radi, ako tamo već nema koncentracije birača. Ako negdje nema naše ambasade, onda treba omogućiti neki objekat koji ispunjava uslove za glasanje.
NN: Rečeno je da je prema popisu iz 1991. godine pravo na glasanje u Srebrenici ove godine moglo ostvariti oko 6.000 birača. Da li je ovo broj samo u BiH, ili i u inostranstvu?
ARNAUTOVIĆ: Ne treba miješati babe i žabe. Oni koji nakon izmjena zakona ostvaruju biračko pravo da glasaju u Srebrenici su birači unutar BiH. Birači u inostranstvu glasaju putem pošte. Prema našim podacima, iz inostranstva će 796 birača glasati za opštinu Srebrenica. Naš tim registrovao je 4.483 birača unutar BiH koji ostvarju pravo da glasaju u Srebrenici. Recimo, ako je 500 birača otišlo u Srbiju, Hrvatsku ili Njemačku, oni se registriraju kao i svi ostali koji glasaju u inostranstvu. Uradilo se maksimalno na kampanji za registraciju birača iz Srebrenice, i to ne samo CIK.
NN: Bilo je primjedbi stranaka, a i načelnika Srebrenice da se produži rok za registraciju. Jesu li sumnje otklonjene?
ARNAUTOVIĆ: Mislim da jesu. Prva sumnja je bila jer se mislilo da se primjena ovog člana zakona odnosi i na one izvan granica BiH. To je bilo nepoznavanje stanja i to je otklonjeno.
NN: Za izbore se mnogi nezaposleni nadaju privremenom zaposlenju. Koliko ćete ljudi angažovati za lokalne izbore?
ARNAUTOVIĆ: Imamo 142 općine i svaka ima svoju izbornu komisiju i centar za birački spisak. Svaka općina može angažovati dodatno osoblje, ako za to ima u budžetu. CIK za svake izbore formira glavni centar za brojanje i uposlenici se biraju po javnom pozivu. Krajem ovog mjeseca objavićemo ovaj poziv za sve mlade koji će biti angažovani jedan do dva mjeseca. Upravo smo imenovali direktora i pomoćnike Glavnog centra za brojanje. To su Radoje Šuput, direktor, te pomoćnici Ermin Kos, Mladen Vičević i Adi Agić. Oni će procijeniti kolike su potrebe za zapošljavanje na bazi dosadašnjih iskustava.
NN: Direkcija CIPS uradila je računarsku mrežu i uvezane su opštinske izborne komisije. Koliko će to poboljšati izborni proces?
ARNAUTOVIĆ: To je projekat "Druga faza pasivne registracije birača", koja je podrazumijevala da se umreži svaka općina sa CIK-om i da imamo on lajn razmjenu podataka 24 sata. Nepoznavanjem ovog procesa određenih ljudi u Vijeću ministara BiH, naprasno je 31. decembra 2007. godine prekinut taj projekat. Budžetska stavka od oko dva miliona jednostavno je ukinuta, a projekat nije završen. Ovih sedam, osam mjeseci smo ukazivali na te probleme, ali bez uspjeha. Neko je protumačio da je ovo redovna aktivnost CIK-a i da to finansijski ne treba podržati. Iz ovog projekta nabavljena je sva oprema i montirana je u svakoj općini. Sada je pitanje ko će to održavati. Trenutno je to na CIPS-u, ali oni će tražiti da se oslobode toga. Nije sav posao nabaviti kompjuter, treba obučiti ljude i održavati mrežu.
NN: Hoće li to funkcionisati za lokalne izbore?
ARANAUTOVIĆ: To ćemo premostiti tako što ćemo tražiti od MUP-ova da se administratori CIPS-a, koji su službenici ovih ministarstava, angažiraju na ovim poslovima po ugovoru o djelu. U praksi to znači da kada sa biračkog mjesta dođu podaci, odmah se unose u kompjutere OIK-a i automatski ih povuče Glavni centar za brojanje. To bi ubrzalo proces, poboljšalo tačnost i smanjilo kapacitete u Glavnom centru za brojanje, jer se ovako zbog najmanje greške, permutacije brojeva, sve prebrojava ispočetka. Već za sljedeće izbore to bi radili naši ljudi.
Stigla tri prigovora stranaka
NN: Jesu li stranke do sada kršile zakon i propise CIK-a?
ARNAUTOVIĆ: Ranije smo imali prigovor HDZ-a BiH na Narodnu stranku Radom za boljitak zbog plaćenog reklamiranja prije početka izborne kampanje. Službe CIK-a radile su na tome i dobili smo potrebnu dokumentaciju. Shodno uputstvu, odlučili smo da na otvorenoj sjednici CIK-a organiziramo usmeno izjašnjavanje stranaka i onda ćemo donijeti odluku. Tek su stigla još dva prigovora koje ćemo rješavati. Riječ je o prigovoru SNSD-a protiv SDS-a zbog izborne kampanje u Doboju, te Stranke penzionera/umirovljenika BiH – Kladanj, protiv Stranke udruženja penzionera Kladanj.