BROD, PRIJEDOR, DERVENTA - Poklanjanjem nevinim srpskim, hrvatskim i bošnjačkim žrtvama na tri velika stratišta iz proteklog rata juče su Ivo Josipović, predsjednik Hrvatske, Rajko Kuzmanović, predsjednik RS, Milorad Dodik, premijer RS, i Sulejman Tihić, predsjednik SDA, otvorili novu stranicu u pomirenju i regionalnoj saradnji.
Posjeta Josipovića je već proglašena istorijskom jer Republiku Srpsku prvi put posjećuje hrvatski predsjednik.
Kuzmanović, Josipović i Tihić su položili vijence, zapalili svijeće i poklonili se spomen-ploči s imenima 56 poginulih civila srpske nacionalnosti u Sijekovcu kraj Broda, uz poruku da je to stratište opomena da se tako nešto nikad više ne ponovi.
Srpske žrtve u Sijekovcu: U Sijekovcu su pripadnici HOS-a i Hrvatske vojske 25. marta 1992. godine ubili tri, a narednog dana još devet srpskih civila, što je prvi zločin u BiH počinjen u proteklom ratu. Ubijanja su nastavljena sve do oktobra iste godine, kada je Vojska RS ušla u Brod.
"Došao sam ovdje (u Sijekovac) izraziti pijetet i sućut ljudima koji su tu stradali i mislim da je posebno važno da su ovdje prisutni predstavnici svih vjeroispovijesti i narodnosti. To pokazuje ljudski pristup i poštovanje prema žrtvama", istakao je Josipović.
Hrvatski predsjednik je istakao da u Sijekovac dolazi da se pokloni žrtvama, a da je izvinjenja i žaljenja već spomenuo u parlamentu BiH, kada je izrazio duboko žaljenje za svim žrtvama koje su posljedica hrvatske politike u BiH.
Kuzmanović je rekao da je prisustvo Josipovića u Sijekovcu od izuzetnog značaja za mir u regionu.
"Ovo je naš zajednički vid lustracije kako bismo svijetu pokazali da su sve žrtve, bez obzira čije i kog naroda bile, zaslužile našu pažnju i pijetet", naglasio je predsjednik RS.
Dodik je u ime Vlade RS izrazio saučešće svim porodicama žrtava, bez obzira na kojoj oni bili strani.
"Svi koji su počinili zločine, dok su god biološki živi, moraju biti gonjeni od strane sudova i tužilaštava", naglasio je Dodik.
Tihić je takođe rekao da nema razlike između žrtava i da su sve zaslužile jednak pijetet.
"Ovom prilikom došli smo da kažemo da nema kolektivne krivice, ali ima kolektivne odgovornosti da izvedemo sve one koji su počinili zločine pred lice pravde i nađemo sve one koji su nestali i da ih dostojanstveno sahranimo", rekao je Tihić.
Kuzmanović je podvukao važnost posjete hrvatskog predsjednika RS i u tome što je ona pokazala i to da Hrvatska priznaje RS kao realnost.
Među mještanima Sijekovca koji su pratili posjetu zvaničnika bila je i Jelica Zečević, jedna od preživjelih tragedije od 26. marta u Sijekovcu, koja nam je ispričala da svaki dan sanja muža, svekra i dva djevera koji su pobijeni tog dana.
"Prvo su padale granate, a onda su krenuli po kućama i po podrumima su kupili ljude. Sve koje su našli su ubijali. Nevini su ljudi stradali. Preklinjali smo ih da nam poštede život", prisjeća se sa suzama na licu Zečevićeva.
Ona se takođe prisjeća da su komšije koje su ih došle ubijati nosile čarapu na glavi da ih ne bi prepoznali, dok oni iz Hrvatske nisu krili svoja lica.
Hrvatska stradanja u Briševu: Nakon Sijekovca, delegacije su se uputile u Briševo kraj Prijedora, mjesto u kojem su pripadnici Vojske RS ubili 67 civila hrvatske nacionalnosti. Josipoviću, Kuzmanoviću, Dodiku i Tihiću pridružio se visoki predstavnik Valentin Incko, koji je s njima položio vijence u obnovljenoj katoličkoj crkvi svetih apostola Petra i Pavla.
Josipović je rekao da je ovo poklanjanje žrtvama dobar početak, te da je izuzetno važno da je to zajedno učinjeno, bez obzira na vjeru i naciju.
"Ovo je jedna poruka mira i ljubavi koja je zalog budućnosti za mlade generacije", naglasio je Josipović.
Dodik je ponovio opredijeljenost RS da svi koji su odgovorni za zločine budu kažnjeni.
Kuzmanović je naveo da je vrijeme da prevlada kultura dijaloga i mira nad nekulturom rata.
Tihić je kazao da žrtve u Briševu, Sijekovcu i Kozarcu, kao i svuda u BiH, obavezuju da političari moraju da vode odgovornu politiku, dok je Incko rekao da se treba sjećati svih stradalih podjednako.
"Ovih dana svjedočimo jednom regionalnom pomirenju i to je novi, izuzetno važan kvalitet. Prije dva sata stigao sam avionom iz SAD i nisam stigao otići u Sijekovac, ali sam i tamo položio vijenac", rekao je Incko.
Banjalučki biskup Franjo Komarica kazao je da je duboko zahvalan Bogu što je doživio današnji dan.
"Prošlo je 18 godina od kada je ovo selo zbrisano sa karte naše domovine. Njegovi žitelji su ubijani na kućnim pragovima. Najmlađa žrtva masakra bio je dječak od samo 14 godina, a najstarija čovjek koji je tada imao 81 godinu. Dolaskom hrvatskog predsjednika u naš kraj, zajedno sa najvišim zvaničnicima RS i BiH, duboko sam uvjeren da se definitivno okreće jedna nova stranica pisanja naše povijesti", rekao je Komarica.
Bošnjačke žrtve u Kozarcu:
Poklanjajući se 1.860 ubijenih Bošnjaka u Kozarcu kod Prijedora, gdje je počela izgradnja spomen-obilježja, Josipović je rekao da je svaki zločin - zločin, te je izrazio nadu da na ovim prostorima više nikad ne bude rata, dok je Kuzmanović istakao da je posjetom tri stratišta poslata poruka cijelom svijetu da je pravda za mrtve dostižna, a da živi mogu živjeti u miru i slozi.
Dodik je u Kozarcu rekao da je obaveza političara stvoriti relaksiranu atmosferu da ljudi dobiju bolju sigurnost za svakodnevni život i budućnost.
Tihić je ponovio da žrtve i u Sijekovcu, i u Briševu, i u Kozarcu obavezuju političare da vode odgovornu politiku.
"Obavezuje nas da činimo sve kako se zlo ne bi ponovilo i moramo se svi obavezati da sve one koji su odgovorni za zločine izvedemo pred sud pravde, kao i da pronađemo sve nestale kako bismo ih dostojanstveno sahranili", rekao je Tihić.
Incko je naglasio da je u Kozarcu najveće stratište, ali je ovdje i najveći povratak.
"Ljudi su imali hrabrost i mudrost da se vrate i da grade suživot i da ovdje izgrade spomenik. Mislim da je jedan od najplemenitijih, ali i najtežih zadataka svakog čovjeka graditi mostove, a našom današnjom posjetom mi gradimo mostove između tri naroda u BiH", naglasio je Incko.
Poziv za povratak: Prije polaganja vijenaca žrtvama na spomenute tri lokacije, u Derventi je održan radni sastanak hrvatske delegacije, u kojoj su, pored hrvatskog predsjednika, bili Đurđa Adlešić, potpredsjednica Vlade Hrvatske, predstavnici hrvatskih političkih partija iz Hrvatske i BiH, sa delegacijom Vlade RS na čelu sa Dodikom.
Dodik je ovaj sastanak ocijenio veoma uspješnim, jer se razgovaralo o konkretnoj podršci povratku Hrvata u RS. Prema njegovim riječima, razgovaralo se i o izgradnji hidrocentrale Plat, čišćenju vodotoka rijeke Save, kao i ukupno o privrednoj i političkoj saradnji.
Premijer RS je ponudio da ode u Hrvatsku i lično razgovara sa svima koji se žele vratiti, a za vrijeme ljetnih odmora će biti obezbijeđen rad upravnih organa u RS kako bi se Hrvati mogli registrovati za naredne izbore.
"Ja sam to činio i ranije, a i sada pozivam sve ljude da se vrate", naglasio je Dodik. On je naveo da je ovo tek prvi u nizu sastanaka na operativnim nivoima koji će se održavati u budućnosti.
Josipović je rekao da Hrvatska priznaje RS, koja ima svoj ustavni osnov u okviru BiH, te je istakao da Hrvatska podržava bilo koje rješenje u BiH o kojem se dogovore tri naroda.
"Iznimno sam zadovoljan onim što sam čuo od gospodina Dodika. To su riječi pomirenja, povratka i suradnje. To je vrlo važno i to je put otvaranja odnosa i put za povratak za one koji, nažalost, još nisu došli u svoje domove", rekao je Josipović.
Jučerašnji susret Josipović je ocijenio prvim velikim korakom usmjerenim ka običnim ljudima, koji očekuju konkretnu pomoć.
"Podržavam suradnju Hrvatske i BiH i saradnju RS sa svim onim tijelima koja mogu poraditi na zajedničkim interesima, od velikih važnih gospodarskih projekata, pa do održivog povratka", rekao je Josipović.
Josipović je održao i sastanak sa predstavnicima hrvatskih partija o položaju Hrvata u BiH. HDZ BiH nije predstavljao predsjednik Dragan Čović, kako je bilo očekivano, nego potpredsjednik RS Davor Čordaš.
Božo Ljubić, predsjednik HDZ 1990, nezadovoljan je, kako je rekao, nepostojanjem institucionalnog okvira predstavljanja hrvatskog naroda u RS, te je izrazio nadu da će se kroz ustavne promjene ukinuti entiteti i BiH reorganizovati u nekoliko multietničkih regiona, od kojih bi barem jedan imao hrvatsku većinu.
U zgradi Biskupskog ordinarijata u Banjaluci počeo je sinoć sastanak Josipovića sa banjalučkim biskupom Komaricom, predstavnicima Vlade RS zaduženim za pitanja obrazovanja i kulture, te predstavnicima Hrvata iz RS.
Sastanku su prisustvali Čordaš, potpredsjednica Narodne skupštine RS Nada Tešanović, potpredsjednik Vlade i ministar prosvjete i kulture RS Anton Kasipović, ministar zdravlja i socijalne zaštite Ranko Škrbić, direktor Republičkog sekretarijata za vjere Jovo Turanjanin, konzul Hrvatske u Banjaluci Frano Piplović i Incko.
Prema protokolu posjete hrvatskog predsjednika, koji se nije bio završio do zaključenja ovog broja "Nezavisnih", bilo je predviđeno da Josipović nakon ovog sastanka posjeti Opštu gimnaziju Katoličkog školskog centra "Blaženi Ivan Merc".
Član Predsjedništva BiH iz RS Nebojša Radmanović sinoć je priredio u zgradi Vlade RS u Banjaluci radnu večeru za predsjednika Hrvatske i njegovu delegaciju.
Vujanović u Banjaluci
Filip Vujanović, predsjednik Crne Gore, stigao je juče u Banjaluku, a u dvodnevnoj posjeti RS danas bi trebalo da razgovara sa Rajkom Kuzmanovićem, predsjednikom RS, Miloradom Dodikom, premijerom RS, članom Predsjedništva BiH Nebojšom Radmanovićem i Igorom Radojičićem, predsjednikom Narodne skupštine RS.
On je juče izjavio da su odnosi Crne Gore i Republike Srpske otvoreni, srdačni i prijateljski i da postoje velike mogućnosti za proširivanje ekonomske saradnje. Nakon radnog ručka u Banjaluci sa Radmanovićem, Vujanović je rekao da Podgorica ima dobru i politički sadržajnu komunikaciju sa Banjalukom i Sarajevom. Predsjednik Crne Gore je rekao da su sa sesije Igmanske inicijative u Sarajevu predstavnici zemalja regiona ukazali na značaj regionalne stabilnosti.
U.V.