JADOVNO - Parastosom, paljenjem svijeća i polaganjem vijenaca kod Šaranove bezdane jame u krugu devastiranog Spomen-obilježja na Velebitu u Hrvatskoj u subotu je održan prvi komemorativni skup posvećen jadovinskim žrtvama kompleksa ustaških logora u kojima su na najsvirepiji način ubijene 40 123 osobe, uglavnom Srbi.
Parastos jadovinskim žrtvama služio je vladika gornjokarlovački Gerasim uz sasluženje više sveštenika Eparhije gornjokarlovačke, dok je molitvu za mrtve propovijedao rabin zagrebački Lućano Prelević.
Vijence na Šaranovu bezdanu jamu položili su predsjednik Hrvatske Ivo Josipović, u ime države Srbije prvi savjetnik predsjednika Srbije Mlađan Đorđević, a u ime predsjednika Vlade Republike Srpske Milorada Dodika njegov savjetnik Savo Lončar.
Na spomen obilježje vijence su položili predsjednik Udruženja potomaka i poštovalaca kompleksa ustaških logora Jadovno 1941. iz Banjaluke Dušan Bastašić, delegacija Srpskog narodnog vijeća iz Hrvatske, Samostalne srpske demokratske stranke, SUBNOR-a, antifašističkih udruženja u regionu, te potomci i poštovaoci jadovinskih žrtava.
Nakon polaganja vijenaca i cvijeća jadovinskim žrtvama na Spomen-obilježju, učesnicima komemorativnog skupa obratili su se predsjednik Udruženja "Jadovno 1941" iz Banjaluke Dušan Bastašić, predsjednik Srpskog narodnog vijeća iz Hrvatske Milorad Pupovac, predsjednik Saveza antifašističkih boraca Hrvatske Mirko Mećava, predsjednik Koordinacije jevrejskih opština Hrvatske i predsjednik Hrvatske Ivo Josipović.
Nako toga, poznati srpski istoričar Đuro Zatezalo održao je čas istorije za prisutne pod nazivom "Jadovno, kompleks ustaških logora, prvi planirani likvidacioni centar u Nezavisnoj državi Hrvatskoj".
Komemorativnom skupu prisustvovali su Nevenka Tadić, majka predsjednika Srbije Borisa Tadića, predsjednik Srpskog narodnog vijeća grada Zagreba Saša Milošević, predsjednik Udruženja izbjeglih Srba iz Hrvatske sa sjedištem u Beogradu Milojko Budimir, direktor Republičkog centra za istraživanje ratnih zločina Janko Velimirović, predstavnici "Veritasa", kao i mnogobrojni potomci i poštovaoci jadovinskih žrtava iz Hrvatske, BiH, Srbije i drugih zemalja regiona.
Drugi dio komemoracije održan je na Spomen području logora Slana na ostrvu Pagu.
Jadovno je bio ustaški logor u koji su 1941. godine ustaše odvodile žrtve svog terora da bi ih tamo pobile. Nalazio se u dolini na Velebitu na prostoru od 1.250 metara, ograđen bodljikavom žicom visokom četiri metra, a oko žice bila je postavljena straža u dubinu od jednog kilometra.
Zatočenici, većinom Srbi, najprije bi stizali u gospićku kaznionicu, gdje se vršio raspored za logore. U logor Jadovno se išlo od Gospića preko sela Trnovca.
Neravan teren u logoru zatočenici su morali izravnati i na njemu napraviti zaklone od granja. Radili su po cijeli dan do iznemoglosti, uz gotovo nikakvu hranu. Na pet kilometara od logora nalazila se jama u koju su ustaše povremeno bacale zatočenike, preklane nad samom jamom.
Posljednju grupu od 1 500 ljudi ustaše su pobile mitraljezima u avgustu 1941. U maju, junu i julu 1941. godine u Gospić je stizalo dnevno po hiljadu ljudi, žena i djece, većinom Srba. Računa se da je kraška jama pored logora Jadovno progutala oko 35 000 žrtava.
Glavni zločinci u Gospiću i Jadovnu bili su još do rata poznate ustaše Juco Rukavina, Jurica Frković, Stjepan Rubinić, Tomljenovići i drugi. Oni su i bili glavni tvorci i zapovjednici logora Jadovno, od prvih dana NDH.
O načinu likvidiranja žrtava u Jadovnom postoje brojna svjedočenja, pa čak i o tome da su logoraše, često i polužive, a nekad i sasvim žive, zatočenike bacali u jame.
Najčešće su ih vezivali žicom za ruke, po dvadesetak ili i više u grupi, a onda su samo prve ubijali kundakom, maljem ili nekim drugim predmetom, pa ih onda gurali u jamu, a oni su za sobom neminovno povlačili ostale. Otuda se po Lici i do danas priča da su se iz jame mogli čuti ljudski krici i vapaji tokom nekoliko dana ili noći.
Zidine logora i spomen ploče porušene su 1991. godine.
Bastašić: Istina o jadovnu i dalje se
Predsjednik Udruženja potomaka i poštovalaca žrtava kompleksa ustaških logora Jadovno 1941 iz Banjaluke Dušan Bastašić izjavio je da prikrivanje istine o Jadovnu, gdje je ubijeno na desetine hiljada ljudi uglavnom Srba, traje u kontinuitetu od NHD do današnjih dana.
Bastašić je rekao da su vlasti NDH i ustaše nastojale da prikriju svoja nedjela ubijanja, masovnih pokolja i masakriranja civilnog stanovništva.
"Izvršioci zločina su u avgustu 1941. godine neke od bezdanih jama na Velebitu natrpali kamenjem i granama zamaksiravši ih, a neke su i betonirali", rekao je Bastašić i dodao da su mnogo stratišta do danas ostala pekrivena velom tajne.
On je rekao da je za potomke žrtava područje kompleksa ustaških logora Jadovno mjesto za "tihovanje, pominjanje,praštanje i molitvu", a za potomke onih koji su činili zločine 1941. godine i devastirali spomen-obilježja 1971. i 1991. godine mjesto za stid, pokajanje i molitvu za spas duša.
"Jadovno je, kao što mu i samo ime govori, jad, čemer i velika tuga i ovaj kompleks je pomno planiran za likvidaciju nepodobnih građana Pavelićeve NDH, a samo mjesto je pažljivo odabrano još prije početka rata", rekao je Bastašić i dodao da je samo bolestan um mogao sliku kompleksa Jadovno postaviti na tadašnjim novčanicama od hiljadu kuna.
On je ocijenio da se prikrivanje istine, omalovažavanje žrtava i ponižavanje njihovih potomaka u kontinuitetu nastavlja do današnjeg dana.
"Da se uvažavaju žrtve ne bi se između jadovinskih jama vozilo danas biciklom, šetalo i kupalo na spomen području Slana na otoku Pagu", rekao je Bastašić.
Josipović izrazio saosjećanje sa porodicama ustaških žrtava
Predsjednik Hrvatske Ivo Josipović je kod Šaranove jame na Velebitu odao poštu žrtvama ustaškog logora Jadovno i izrazio saosjećanje sa svima koji su na tom strašnom mjestu izgubili svoje najmilije.
"Ovdje su Srbi, Jevreji, Romi, Hrvati i antifašisti dovoženi u dugim kolonama i nestajali", rekao je Josipović na komemorativnom skupu i dodao da su ustaše u vrlo kratkom vremenu obronke Velebita pretvorile u pakao i mjesto strašnog zločina.
On je naveo da je u kratkom periodu, od aprila do septembra 1941. godine, u Jadovnu stradalo 30 000 do 40 000 ljudi, istakavši da su se čak i okupatori zgražavali nad zločinima.
"Kosti ubijenih još su rasute po Velebitu, nijemo čuvajući tajnu zločina, i samo mali broj preživjelih mogao je svjedočiti o razmjerama ovog zločina", rekao je Josipović i dodao da je Jadovno, iako se smatralo logorom, bilo puno gore i opasnije mjesto koje je "doslovno gutalo svoje žrtve i povlačilo ih u dubine velebitskih jama".
Hrvatski predsjednik je rekao da Lika u to vrijeme nije bila samo područje masovnih zločina, već i područje opšteg narodnog antifašističkog ustanka.
"Ove godine, kao i prethodnih, 22. juna obilježili smo Dan antifašističke borbe u Brezovici, a obilježićemo i 27. jula, jer ćemo tog dana otkriti spomenik u Srbu, kojeg je obnovila Vlada Hrvatske", rekao je Josipović i dodao da to govori da je Hrvatska antifašistička zemlja, koja antifašizam vidi kao svoj temelj.