BANJALUKA - Sjevernoatlantska alijansa (NATO) nije samo vojna organizacija, iako se najviše posmatra kao takva, već i politička, čiji odbori pokrivaju veliki broj pitanja, od planiranja do očuvanja mira i stabilnosti, tako da se članstvo u tom savezu može smatrati i vrstom privilegije.
Rekla je to Ana Trišić-Babić, zamjenik ministra inostranih poslova BiH, koja je i predsjedavajuća Komisije za NATO integracioni proces BiH.
Prema njenim riječima, za članstvo u NATO-u potrebne su mnoge reforme, s kojima se susreće i BiH, među kojima su političke i društvene.
"Potpuna je zabluda da je NATO samo vojna organizacija, jer je on sve više nego samo takva vrsta organizacije", rekla je ona i naglasila da NATO odbori predstavljaju široku lepezu ljudi koji prate, analiziraju i daju smjernice za mnoge planove.
Najvažnije političko tijelo koje u okviru ove organizacije donosi odluke je Sjevernoatlantski savjet, koji se sastaje jednom sedmično na nivou stalnih predstavnika, a najmanje dva puta godišnje na nivou ministara inostranih poslova i odbrane. Osim toga, postoje i periodični sastanci u razmaku od dvije ili tri godine na nivou predsjednika država i vlada (samit). Ovim tijelom predsjedava generalni sekretar, koji je i najvažniji zvaničnik koji govori i nastupa u ime Alijanse.
U okviru NATO-a formirani su mnogi odbori, koji se bave najvažnijim odbrambenim pitanjima, planiranjem i pružanjem podrške. Jedan od njih je Odbor za planiranje odbrane, koji je i glavno tijelo koje se bavi odbrambenim problemima, kao i pitanjima u vezi s planiranjem kolektivne odbrane, te daje smjernice organima iz vojne strukture NATO-a.
Tu je i Grupa za nuklearno planiranje, koja okuplja ministre odbrane država članica i odgovorna je za razmatranje pitanja iz okvira nuklearne politike, od kontrole nuklearnog naoružanja, komunikacionih i informatičkih sistema, do pitanja raspoređivanja nuklearnog naoružanja.
Potpuna je zabluda da je NATO samo vojna organizacija, jer je on sve više nego samo takva vrsta organizacije, kazala Trišić-Babićeva
Međunarodni sekretarijat je savjetodavno i administrativno tijelo koje pruža podršku radu predstavnika država članica, a po ugledu na generalnog sekretara, službenici Sekretarijata su odgovorni za aktivnosti odbora na nižim nivoima.
Ovim odborima podređeni su mnogi odbori i radne grupe, koji se bave različitim aspektima djelovanja NATO-a, pomažući u procesu donošenja odluka. Među njima se izdvajaju Politički odbor, Odbor za pregled odbrane, ekonomiju, civilni i vojni budžet, Konferencija nacionalnih direktora za naoružanje, te Odbor za nauku i izazove modernog društva, Političko-vojni upravljački odbor Partnerstva za mir...
U strukturi NATO-a važno mjesto zauzimaju i Parlamentarna skupština ove organizacije, Međunarodni vojni sekretarijat, u okviru kojeg djeluje nekoliko sektora, kao što su bezbjednosni centar, obavještajni sektor, sektor za operacije, planiranje i politiku razvoja, saradnju i regionalnu bezbjednost, logistiku, naoružanje i resurse.
NATO danas ima 28 država članica, a osnivači su zemlje koje su 4. aprila 1949. godine u Vašingtonu potpisale Sjevernoatlantski ugovor. Glavna odredba ugovora je da se sve članice slažu da će oružani napad protiv jedne ili više članica biti smatran napadom na sve članice. Sve odluke se donose konsenzusom.
Zašto NATO?
"Nezavisne novine" i "Glas Srpske" objaviće seriju tekstova o ulozi NATO-a u izgradnji bezbjednosti i očuvanju mira na teritoriji koju čine zemlje članice, kao i o tome šta BiH dobija pristupanjem tom savezu, koje su prednosti članstva u ovoj organizaciji te u kojoj fazi je proces priključivanja BiH.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.