BANJALUKA, SARAJEVO - Od odluke Evropskog suda za ljudska prava u predmetu "Sejdić i Finci" naredne sedmice će biti tačno 11 godina, a i dalje nema naznaka kada bi ona mogla biti implementirana.
Jakob Finci, jedan od autora odluke i bivši ambasador BiH, kaže za "Nezavisne" da, kada se obraćao Evropskom sudu za ljudska prava, ni u jednom trenutku nije sumnjao kakva će biti odluka ovog suda, ali da nije očekivao da će ovoliko dugo trajati saga u vezi s njenom implementacijom. Finci kaže da Ustav BiH očigledno nije usaglašen s osnovnim vrijednostima, jer više od 400.000 građana BiH onemogućava da se kandiduju na poziciji člana Predsjedništva BiH, kao i da budu izabrani u Dom naroda BiH.
Prema njegovom mišljenju, implementacija ove odluke je jednostavna, jer u Ustavu termine Srbin, Hrvat i Bošnjak, u dijelu u kojem se govori o izboru za člana Predsjedništva BiH, treba zamijeniti terminom "jedan član iz RS" i "dva člana iz FBiH", uz dodatak da u Predsjedništvu ne smije biti više od jedan član pripadnik istog konstitutivnog naroda ili iz reda ostalih. Što se tiče Doma naroda, on kaže da u Ustavu samo treba, umjesto formulacija da se bira pet Srba iz RS i pet Bošnjaka i pet Hrvata iz FBiH, zamijeniti brojem šest, uz napomenu u dodatku da najviše pet mogu biti pripadnici istog konstitutivnog naroda.
"Time bismo Dom naroda proširili za tri mjesta, jedno iz RS i dva iz FBiH, koja bi bila iz reda ostalih. Rješenja su lagana onome ko hoće rješenje da nađe. Ako postoji neko ko hoće da blokira, onda ste nakon 11 godina tu gdje jeste", rekao je Finci.
Kaže da ga stranci često pitaju ko je krivac za to što nema rješenja, a da im on odgovara da nije kriv niko, jer svi kažu da su za ova rješenja i slažu se da svim građanima BiH pripadaju ista prava. Finci kaže da je jedini političar koji je primio i njega i Dervu Sejdića, drugog apelanta, Milorad Dodik, predsjednik SNSD-a.
"Dodik je nama rekao da on nema ništa protiv da se na ovaj način ovo riješi, s tim da RS ostane jedna izborna jedinica. Ali ovo pitanje ni Dodik nije uspio da riješi", naglasio je Finci.
Dodao je da su neosnovani strahovi da bi implementacijom odluke izgubili konstitutivni narodi, jer davanje jednakih građanskih prava svim državljanima BiH ne znači ukidanje identiteta ili ukidanje prava konstitutivnih naroda.
"Kad čitamo naš Ustav, mi pročitamo samo pola prve rečenice. Ako pročitate cijelu rečenicu, pored Bošnjaka, Hrvata i Srba spominju se ostali kao četvrta grupa i građani kao peta grupa, jer ima i onih koje vrijeđa da budu svrstani u ostale", kaže Finci, uz napomenu da svaki građanin BiH može imati i svoje etničke, vjerske, polne i svake druge identitete, i da implementacija ove odluke ne ukida nijedan od njih.
Kao što nam je rekao i Finci, u mišljenju Evropske komisije se može pročitati da je implementacija odluke uslov za dobijanje kandidature za članstvo u EU. Četvrta preporuka u 14 ključnih prioriteta navedenih u mišljenju se upravo odnosi na implementaciju ove odluke.
"Treba temeljno popraviti institucionalni okvir, uključujući to i na ustavnom nivou, kako bi se obezbijedila jednakost i nediskriminacija građana, posebno u vezi s predmetom 'Sejdić i Finci' Evropskog suda za ljudska prava", naglašeno je u mišljenju. U tekstu mišljenja dalje se obrazlaže da su određena politička prava rezervisana samo za građane koji su dio konstitutivnih naroda te da su potrebne postepene promjene kako bi se pred zakonom izjednačili svi građani BiH.
U Savjetu Evrope kažu da je odluka "Sejdić i Finci" potvrdila diskriminatornu prirodu izbornog sistema u BiH, jer se pojedinim građanima oduzimaju prava da budu birani na etničkoj osnovi i po osnovi mjesta prebivališta.
"Uprkos brojnih napora, neophodne reforme nisu sprovedene, a Savjet ministara Savjeta Evrope je tu situaciju okarakterisao kao kršenje bezuslovnih obaveza BiH koje proističu iz Evropske konvencije o ljudskim pravima, a time i obaveza BiH kao članice Savjeta Evrope", naglašeno je.
Podsjećanja radi, neposredno nakon donošenja ove odluke, domaće političke elite su pokušale riješiti ovaj problem, ali u RS su insistirali da se član Predsjedništva iz RS i dalje bira na neposrednim izborima, dok su u FBiH više bili za opciju da se članove Predsjedništva bira u parlamentu. U RS su manje-više sve partije bile na stajalištu da bi se indirektnim izborom smanjio autoritet članova Predsjedništva, jer ih građani ne bi birali direktno, ali su istakli da nisu protiv da se druga dva člana Predsjedništva, ako se tako dogovore u FBiH, biraju i indirektnom metodom.