SARAJEVO Odluka Vlade FBiH da uđe u projekat registracije firme na Kajmanskim ostrvima je potez na rubu afere i na granici zakonitosti, čak i ako se ispostavi da je imala pozitivne efekte.
Ovo je ocjena Izudina Kešetovića, poslanika u parlamentu FBiH i profesora na Ekonomskom fakultetu u Tuzli, komentarišući odluku Vlade FBiH iz 2001. godine.
`Sve što se ne može proknjižiti ima elemente afere. Država mora ići na stopostotno legalne i sigurne poslove i transakcije. Formiranje neke of-šor firme na Kajmanskim ostrvima ili negdje drugdje može biti prihvatljivo za privatna preduzeća`, ističe Kešetović, komentarišući činjenicu da je Vlada FBiH na osnovu odluke iz 2001. godine postala dioničar ili suvlasnik jedne trećine firme `Sarajevo Privatization Ventura` (SPV), registrovane na Kajmanima. Ova kompanija je ranije prodala Central profit banku (CPB), a sada traži kupca i za Privrednu banku Sarajevo kojoj je ljetos u pljački ukradeno četiri miliona KM. Suvlasnici SPV-a su Internacionalna finansijska korporacija (IFC) iz grupacije Svjetske banke i B.P. Interest Consult (BPIC), koji je dio Volksbanke.
Iz Ministarstva finansija FBiH sada pojašnjavaju da je formiranje SPV-a bilo neophodno da bi se prodale banke koje su imale dugove veće od 200 miliona KM. Tvrde da bi bez kompanije na Kajmanima država morala platiti porez od 35 odsto, ali i da je FBiH zaradila oko 800.000 KM od dividendi ove banke prije njene konačne prodaje.
Bivši ministar finansija Nikola Grabovac, koji je potpisao sporni ugovor na osnovu kojeg je formirana SPV, kaže da se protivio ovom aranžmanu, ali da je u Vladi bio nadglasan te je morao izvršiti zadatu obavezu.
`To je bilo teško zavrtanje ruke i Vlada je tu odluku donijela na sjednici koja je trajala do ponoći. Taj posao je sklopljen da bi se izbjeglo plaćanje poreza, a ja sam bio ministar zadužen i za naplatu poreza. I kako bih ja onda mogao prihvatiti takav aranžman`, kaže Grabovac, prisjećajući se da je za 10 miliona KM, koje je IFC uložio u SPV, od čeških banaka otkupljen prijeratni dug od oko 120 miliona KM.
Grabovac: Ne zna se šta je s novcem od prodaje CPB
Mi smo suvlasništvo nad CPB ustupili za 10 miliona KM, a ona se onda mogla prodati za iznos između 50 i 100 miliona KM. Ni danas niko ne zna za koliko novca je ta banka prodata i šta je s tim novcem, jer je on trebalo da bude razdijeljen među suvlasnicima`, kaže Grabovac. Prisjeća se da je u to vrijeme od njega traženo i da likvidira Investicijsku banku FBiH, što kaže nije prihvatio.
`Od nas su tražili da likvidiramo ili prodamo naše banke, a sada čitamo da one posluju sa 150 miliona KM profita. Vjerovatno su nas zbog toga spriječili i u realizaciji niskokamatnih kredita za poljoprivredu, jer bismo tako oborili kamate komercijalnih banaka`, zaključuje Grabovac.