BiH

Pratite nas na Google news

Odluka o francuskom prijedlogu na proljeće

Odluka o francuskom prijedlogu na proljeće
Foto: N.N. | Odluka o francuskom prijedlogu na proljeće
Dejan Šajinović

BRISEL - Evropska unija u dogledno vrijeme neće donositi odluke o tome kako će nastaviti proces proširenja nakon što je Francuska uložila veto na početak pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom, rečeno je "Nezavisnim".

Kako nam je rečeno, na tekućem samitu Savjeta EU za opšte poslove ne očekuju se konkretne odluke u vezi s BiH, ali se očekuje da će sada zemlje članice razmotriti francuski prijedlog. Očekuje se da će tokom zime biti neformalnih i zatvorenih sastanaka i konsultacija, uz nadu da će na proljeće biti predstavljen konkretan dokument koji će činiti kompromisno rješenje oko kojeg će se moći usaglasiti zemlje članice i Evropska komisija.

U međuvremenu, Oliver Varheji, mađarski ambasador pri EU, prošao je Odbor za spoljne poslove Evropskog parlamenta, čime je formalno sve spremno za njegovu potvrdu u Evropskoj komisiji na poziciji komesara za proširenje, o kojoj će se glasati krajem mjeseca, kako bi 1. decembra stupila na dužnost.

Gerald Knaus, predsjednik Evropske inicijative za stabilnost (ESI), za "Nezavisne" kaže da je u ovom trenutku najveći izazov prevladati nepovjerenje koje se pojavilo prema Francuskoj i od strane drugih zemalja članica EU, ali i od strane zemalja regiona. On podsjeća da su Sjeverna Makedonija i Albanija uradile sve što je od njih očekivala Evropska komisija te da je upravo iz tog razloga Komisija Evropskom savjetu preporučila da se otvore pregovori, ali da je Francuska uložila veto.

Što se tiče francuske inicijative, koja, podsjećamo, predviđa sedam faza pristupnih pregovora, a nakon svake faze zemlja bi mogla biti vraćena korak unazad ako zakaže u sprovođenju reformi, Knaus ocjenjuje da će je odbaciti Evropski savjet i Evropska komisija.

"Francuska inicijativa neće riješiti najvažniji problem - kako da se povrati povjerenje kod političara zemalja zapadnog Balkana? Drugim riječima, šta garantuje zemljama zapadnog Balkana da će EU ispuniti ono što obeća ako oni urade svoj dio posla? Umjesto odgovora na ovo pitanje, inicijativa nudi samo još više mogućnosti za ulaganje veta bez jasnih kriterijuma", kaže on.

Dodaje da je prijedlog ESI-ja da se umjesto sedam faza u pregovarački proces unesu samo dvije - u prvoj fazi bi se razgovaralo o ulasku zemalja zapadnog Balkana u zajedničko evropsko tržište, a u drugoj fazi, nakon što do toga dođe, bi se razgovaralo o stupanju u punopravno članstvo. Kaže da je ovaj model primijenila Evropska komisija 1989. pod vodstvom Francuza Žaka Delora u procesu pristupanja Švedske, Finske i Austrije, i da se taj model pokazao uspješnim.

Pozdravlja ideju "mini Šengena" na Balkanu, ali ističe da on ne smije biti zamjena za članstvo, jer se odnosi na slobodno kretanje ljudi.

U Generalnom savjetu EU, koji je u utorak raspravljao i o proširenju, nam je rečeno da će fokus ostati na vladavini prava i da će to biti osnovni kriterijumi koji će se uzimati u obzir kada se budu razmatrali dalji koraci kad je u pitanju napredak ka EU.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije