BANJALUKA - Narodna skupština RS stavila je na jučerašnjem dijelu zasijedanja van snage Odluku o referendumu i usvojila set dodatnih zaključaka, te preporuke o strukturisanom dijalogu s EU.
Za Odluku o stavljanju van snage Odluke o raspisivanju referenduma glasala su 53 poslanika, 18 je bilo protiv, a osam suzdržano, dok je zaključke podržalo 48 poslanika, 23 je bilo protiv, a osam suzdržno. Preporuke su usvojene sa 48 glasova za, pet protiv i 26 suzdržanih.
Zaključci PDP-a, u kojima piše da RS ostaje pri prethodno usvojenih 29 zaključaka sa sjednice od 13. aprila, su odbijeni, a odbijeni su i zaključci Kluba SDP - SDA da svi zaključci budu povučeni.
U juče sedam usvojenih zaključaka SNSD-a, SP-a i DNS-a potvrđeni su raniji zaključci parlamenta RS sa sjednice od 13. aprila, koji su dijelom revidirani u skladu sa dogovorom Ketrin Ešton, visoke predstavnice za spoljnu politiku, i Milorada Dodika, predsjednika RS, nakon njihovog sastanka u Banjaluci.
U dodatnim zakljčcima je navedeno da organizovanje referenduma zasad nije neophodno, ponovljeno je pravo RS da organizuje referendum o svim pitanjima koja se tiču RS, kao i da će NS RS pratiti tok strukturisanog dijaloga s EU, koji počinje u ponedjeljak u Banjaluci dolaskom Štefana Filea, komesara Evropske komisije za proširenje, i njegovih saradnika. U prvom zaključku se podržava dogovor Dodika i Eštonove i navodi da RS očekuje da će dijalog kratkoročno omogućiti poboljšanje postojećeg stanja, a dugoročno dati rješenja za temeljnu rekonstrukciju sistema pravosuđa na nivou BiH.
Prema riječima Igora Radojičića, predsjednika parlamenta RS, koji je u ime Kluba SNSD-a poslanicima obrazložio navedena akta, preporuke se odnose na očekivanja RS u reformi pravosuđa.
U dijelu koji govori o kratkoročnim očekivanjima nalaze se četiri primjedbe RS na rad pravosuđa BiH koje su bile predmet odluke na referendumu, odnosno zahtjev RS da se procesuiraju ratni zločini nad Srbima, da se prestane s retroaktivnom primjenom Krivičnog zakona BiH iz 2003. godine, da se redefiniše drugostepeni postupak, te da Sud BiH ne može da preuzima predmete od drugih pravosudnih instanci. Dugoročno, RS očekuje temeljnu reformu pravosuđa, sistemska rješenja za četiri primjedbe RS, te da reforma bude utemeljena na ustavnom uređenju i poštovanju evropskih standarda. Između ostalog, traži se razdvajanje Sudskog od Tužilačkog savjeta BiH i uspostavljanje entitetskih savjeta, te preuređenje apelacionih nadležnosti.
Radojičić je istakao da je RS donošenjem Odluke o referendumu 13. aprila postigla veliki diplomatski uspjeh jer ranije, kako je istakao, za svoje primjedbe nije imala razumijevanje ni u političkom Sarajevu ni u OHR-u.
"Jedna mala Banjaluka i jedna mala RS uspjele su da na najvišim mjestima nešto dogovore i za svoje argumente dobiju razumijevanje. Dobili smo dijalog, a ne nametanje", rekao je Radojičić.
Istakao je da teza opozicije ne stoji da je RS strukturisanim dijalogom dobila ono što bi ionako bilo na dnevnom redu u procesu pristupanja BiH EU.
"Veliko je pitanje kada će BiH biti na sljedećoj stepenici ka EU i u kakvim bi se okolnostima otvorio razgovor o pravosuđu, a mi smo taj dijalog otvorili sada na naš zahtjev i s našim primjedbama", rekao je on.
Istakao je da će se RS za reformu pravosuđa boriti argumentima na sličan način kao što se uspješno izborila da bude pokazano da reforma policije nije dio evropskih standarda. On je naveo da se na isti način moguće izboriti da se argumentima pokaže da vrhovni sud BiH, koji traže partije u Sarajevu i neke međunarodne organizacije, takođe nije dio evropskih standarda, ukazavši da u nekim zemljama, kao na primjer u Velikoj Britaniji, apelacionu ulogu obavlja Dom lordova, a ne vrhovni sud.
"U različitim evropskim zemljama postoje i različite prakse po ovom pitanju", rekao je Radojičić.
Radojičić je naveo da će u ponedjeljak uvodno izlaganje uz komesara Filea imati i Dodik.
Dodik je u svom obraćanju pred parlamentarcima u utorak rekao da RS neće prihvatiti uvođenje vrhovnog suda BiH.
Opozicione partije, koje nisu podržale nijednu od ovih odluka, istakle su da RS sporazumom Eštonove i Dodika i povlačenjem Odluke o referendumu nije kao garanciju dobila ništa konkretno. Zamjerili su i to što Dodik juče nije bio prisutan cijelo vrijeme skupštinske rasprave. Predsjednik RS je juče prisustvovao dijelu rasprave o odgađanju održavanja referenduma, ali se nije obraćao poslanicima.
Dodik, na čiju inicijativu je parlament razmatrao ovo pitanje, predložio je u obraćanju poslanicima u utorak da stave van snage Odluku o raspisivanju referenduma.
Vukota Govedarica, šef Kluba SDS-a, rekao je da su "maske pale", te da je visoki predstavnik bio u pravu kada je rekao da će "NS RS na kraju balade poništiti odluku".
Zoran Đerić, šef Kluba PDP-a, istakao je da "dok je SNSD na vlasti neće biti referenduma".
Slobodan Popović, šef Kluba SDP-a, je rekao da usvojeni zaključci i prijedlozi i Odluka o referendumu i njeno kasnije povlačenje predstavljaju derogiranje zakonodavne vlasti RS.
"Zamrzavanje" do 1. oktobra
RS bi do 1. oktobra trebalo da "zamrzne" odluku o raspisivanju referenduma o radu Suda i Tužilaštva BiH da bi RS pokazala određenu čvrstinu u odnosu na međunarodnu zajednicu, rekao je juče u obraćanju NS RS Emil Vlajki, potpredsjednik RS.
Vlajki je istakao da bi, ukoliko reforma pravosuđa u BiH krene u dobrom pravcu, onda oko 1. oktobra trebalo da bude održana sjednica NS RS na kojoj bi bio rezimiran pređeni put u toj reformi, nakon čega treba da odluči da li će taj referendum ukinuti ili će ga, ipak, održati.