Bosna i Hercegovina učinila je dobar napredak prema Evropskoj uniji, smatra Kristijan Šmit, državni sekretar Saveznog ministarstva odbrane Republike Njemačke i član Bundestaga.
Ističe da postoje planovi o smanjenju broja vojnika EUFOR-a u BiH, ali da će redukcija zavisiti isključivo od stanja sigurnosti u zemlji i regionu. Šmit najavljuje da će doći do postepenog reduciranja broja vojnika EUFOR-a i reduciranja u fazama, `što je podređeno stanju sigurnosti u zemlji`.
`Neophodno je provođenje daljih reformi i ne mogu zamisliti da od ljeta institucija OHR-a bude ukinuta`, ističe Šmit.
NN: Reformu odbrane mnogi proglašavaju najuspješnijom reformom u BiH. Koliko ste zadovoljni ovom reformom i da li je realno očekivati da BiH bude punopravna članica NATO-a do 2009. godine?
ŠMIT: Reforma odbrane je po našem mišljenju na dobrom putu. Mi smo izrazili želju da pružimo pomoć u daljem provođenju ove reforme, odnosno o formiranju novih struktura i novih oblika. Moji bosanskohercegovački sagovornici su mi rekli da vide uspjeh što se tiče reforme odbrane, ali su svjesni da i druge reforme, kao reforma policije, zahtijevaju mnogo više napora i posla.
Što se tiče pristupa NATO-u do 2009. godine, to je sve povezano sa daljim razvojem situacije u BiH. Sama situacija u zemlji diktira prijem u NATO. Ne bih se želio vezati za određeni datum.
NN: Najavljeno je smanjenje broja vojnika EUFOR-a u BiH?
ŠMIT: Učešće njemačkih vojnika u EUFOR-u neće se značajno reducirati, a sada ih imamo oko 880. Pravu sliku o eventualnom smanjenju broja vojnika EUFOR-a u BiH imaćemo sredinom godine, negdje u maju ili junu. Ako EU bude raealizirala svoj plan u četiri faze, onda će to značiti da će jedinice biti na raspolaganju ne samo unutar već i van BiH u slučaju kriznih momenata. To nije pitanje fiksnog vremenskog plana, već zavisi od stabilnosti u zemlji i regiji. Moguće je da u drugom polugodištu dođe do značajnih promjena, ukoliko sve bude pozitivno krenulo.
NN: Da li redukcija EUFOR-a zavisi i od gašenja institucije OHR-a i sigurnosne situacije u regionu, prvenstveno nakon odluke o budućem statusu Kosova?
ŠMIT: Radujemo se ukoliko možemo da smanjimo naše jedinice, jer bi to bio dio priče o uspjehu. Ne želimo biti zauvijek vojno prisutni u BiH. Želimo da ovdje imamo partnere koji će dati doprinos sigurnosti u svoj zemlji, ali i šire. Prilikom planiranja smanjenja snaga prvenstveno se koncentrišemo na vojnu sigurnost, na stabilno stanje, tako da ova pitanja nemaju direktne veze sa smanjenjem broja vojnika EUFOR-a. S njemačke strane, zadovoljni smo učinkom visokog predstavnika. Međutim, trenutno ne mogu zamisliti da se ljetos završi i ukine funkcija i mandat visokog predstavnika.
Što se tiče drugog dijela vašeg pitanja, smanjenje broja vojnika EUFOR-a nema direktne veze sa Kosovom, jer je plan o smanjenju ranije donesen i potrebno je tri mjeseca samo za realizaciju i prestrukturiranje EUFOR-a. Iz tog razloga sam pomenuo maj, odnosno juli.
Evropa se ne može nikako izvući u kontekstu odgovornosti, ukoliko bi došlo do nestabilnijeg stanja u regiji. U tom slučaju ne bismo mogli razgovarati o smanjenju trupa na ovim prostorima. Međutim, za sada nemamo nikakvih signala da bi do toga moglo doći, a to su mi potvrdili i članovi Predsjedništva BiH.
NN: Njemačka je predsjedavajuća EU. Visoki predstavnik je iz Njemačke, a i komandant EUFOR-a je Nijemac. Šta Njemačka može i šta će učiniti da ubrza evroatlantski put BiH?
ŠMIT: Trebamo poručiti da se na reformama mora raditi. To nećemo uraditi samo pričom, nego konkretnom pomoći. BiH je već napravila dobar napredak na svom putu ka EU i mi ćemo pomoći na jačanju svijesti građana u BiH da treba biti još odlučniji na tom putu provođenja reformi. Bilo bi veoma lijepo ako bude moguće u vrijeme njemačkog predsjedavanja EU, do kraja juna ove godine, potpisati Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju između BiH i EU.