BiH

Oficir srpske TO: Nismo pucali na civilne ciljeve u Sarajevu

Oficir srpske TO: Nismo pucali na civilne ciljeve u Sarajevu
Oficir srpske TO: Nismo pucali na civilne ciljeve u Sarajevu
Beta

HAG - Svjedok odbrane Momir Garić izjavio je danas na suđenju Radovanu Karadžić pred Haškim tribunalom da snage bosanskih Srba 1992. nisu gađale civilne ciljeve u Sarajevu, niti terorisale civile artiljerijom i snajperima kako tvrde tužioci, nego samo branile srpska naselja.

Pored genocida u Srebrenici, optužnica tadašnjeg predsjednika Republike Srpske i vrhovnog komandanta njene vojske tereti i za terorisanje civila u Sarajevu kampanjom artiljerijskih i snajperskih napada, 1992-95.

Garić, koji je tada bio oficir u rezervi, posvjedočio je da je strategija i cilj Vojske Republike Srpske bio da ne dozvoli Armiji BiH da se probije iz Sarajeva i pređe na područja gdje su živjeli Srbi.

Svjedok je tvrdio i da je VRS poštovala međunarodno ratno pravo.

Muslimanske snage, nasuprot tome, koristile su civilne objekte za vojna dejstva i krijumčarile oružje u humanitarnoj pomoći.

Paravojne muslimanske formacije, Garić je, kako je izjavio, vidio još 1991, dok su se Srbi organizovali tek početkom marta 1992, poslije ubistva srpskog svata Nikole Gardovića.

Za početak rata 6. aprila 1992, Garić je okrivio muslimanske vlasti koje su zakazale veliki miting u centru Sarajeva da bi "muslimanski snajperisti pucali na gomilu i odmah okrivili Srbe".

Kada je rat počeo, JNA se raspala, a štabovi TO su se "sami organizovali", uključujući i onaj u Novom Sarajevu, gdje je svjedok radio.

"Organizovana grupa građana postavila je odbrambenu liniju ispred kuća i naselja gdje su Srbi. Nije bilo nijednog slučaja da su Srbi napali neko naselje sa muslimanskom većinom. Prve linije razdvajanja ostale su nepromenjene do kraja rata", posvjedočio je Garić.

Početkom maja 1992, po Garićevom svjedočenju, jedna brigada JNA stigla je u Novo Sarajevo i sebi priključila lokalnu TO. Sredinom maja, ta brigada je preuzela kontrolu nad Grbavicom "kako bi zaštitila većinsko srpsko stanovništvo".

Dok ga je unakrsno ispitivala tužiteljka Katrina Gustafson, Garić je negirao da je bio "komandant bataljona" VRS, iako je to bilo navedeno u jednoj njegovoj izjavi, ali nije odgovorio koju je dužnost obavljao.

Zastupnica optužbe u sudnici je pustila niz presretnutih razgovora s kraja aprila 1992. u kojima je osoba identifikovana kao Momo Garić tražila pojačanja od drugih srpskih oficira, objašnjavajući da su njegovi ljudi "sišli do Miljacke" i da ih je neprijatelj okružio.

Svjedok je negirao da je on Momo Garić i da je na snimcima njegov glas. Ponavljao je i da srpske snage nisu sišle na Grbavicu do sredine maja 1992.

Na pitanje predsjedavajućeg sudije O Gon Kvona (O-gon Kwon) zar njegov nadimak nije Momo, svjedok je odgovorio odrečno, rekavši da ga zovu "Moka, Moćo, Moćalo".

Kada mu je tužiteljka predočila da ga je Karadžić na spisku svojih svjedoka nazvao Momom, Garić je uzvratio da za to nije znao i da se "potpisuje kao Momir".

Tužiteljka je zatim svjedoku pokazala i izvod iz ratnih bilješki komandanta VRS Ratka Mladića u kojem piše da je Momir Garić "komandant novosarajevske lake brigade sa 730 ljudi". Garić je na to rekao da "ne zna da je ta brigada postojala" i da "prvi put čuje da je bio njen komandant".

Pri iskazu da "samo stanovništvo Sarajeva nikada nije bilo gađano",

već "na stotine vojnih ciljeva", svjedok je ostao i pošto je saslušao prisluškivani razgovor iz maja 1992. u kojem Momo Garić kaže da je sarajevsko naselja Hrasnica skoro "sravnjeno".

Suđenje Karadžiću, optuženom i za progon Muslimana i Hrvata širom BiH i za uzimanje "plavih šljemova" UN za taoce, biće nastavljeno sutra.

Najčitanije