SARAJEVO - Trojica oficira za vezu s Haškim tribunalom neće u skorije vrijeme biti vraćeni iz Holandije, iako je Predsjedništvo BiH nedavno donijelo odluku o postepenoj transformaciji njihovih ureda i mada bi to donijelo uštede.
Uredi bošnjačkog, srpskog i hrvatskog oficira za vezu s Tribunalom u Hagu sa devet zaposlenih, prema posljednjem objavljenom revizorskom izvještaju, raspolagali su budžetom od 1,7 miliona KM, što je gotovo četvrtina ukupnog budžeta Predsjedništva BiH.
Kada će oficiri Amir Ahmić, Trivun Jovičić i Goran Mihaljević sa ostalim zaposlenima biti vraćeni u BiH, tek treba da odluči svaki član Predsjedništva BiH za oficira iz svog naroda.
"Svoje poslove i zadatke oficiri za vezu nastavljaju obavljati u BiH, pri kabinetima članova Predsjedništva BiH, a sva materijalno-finansijska i tehnička sredstva kancelarija preuzima Predsjedništvo", navadeno je u odluci usvojenoj 8. maja.
Takođe, odluka o postepenoj transformaciji kancelarija oficira predviđa da svaki član Predsjedništva za "svog" oficira donese odluku o načinu njihovog daljeg funkcionisanja.
U udruženjima srpskih i hrvatskih žrtava rata tvrde da je oficire davno trebalo vratiti u BiH i u Holandiji zatvoriti njihove kancelarije koje, kako kažu, mnogo koštaju. U bošnjačkim udruženjima smatraju da je njihov oficir Amir Ahmić još potreban u Hagu zbog izvođenja dokaza na suđenjima Ratku Mladiću i Radovanu Karadžiću.
"Istrage Haškog tribunala davno su završene pa su uredi oficira za vezu trebalo da budu zatvoreni prije šest, sedam godina. Ne vidim svrhu njihovog boravka u Nizozemskoj, a posebno sam razočaran radom hrvatskog oficira Gorana Mihaljevića", kaže Mirko Zelenika, predsjednik Hrvatske udruge logoraša Domovinskog rata u BiH.
Ističe da je s haškim istražiteljima od 1995. do 1998. godine istraživao ratne zločine u sjevernoj Hercegovini i da ništa od toga nije završeno optužnicom, u čemu dio krivice pripisuje slabom angažmanu hrvatskog oficira za vezu s Tribunalom.
"Njihove urede je davno trebalo ukinuti i od tog novca finansirati nove tužioce koji bi i u BiH radili na procesuiranju ratnih zločina", dodaje Zelenika.
Nedeljko Mitrović, predsjednik Organizacije porodica poginulih i nestalih civila i boraca RS, smatra da je srpski oficir za žrtve iz svog naroda mogao uraditi mnogo više, a da su kancelarije svih oficira mogle imati puno bolje rezultate s višestruko manjim troškovima.
"I ranije smo pitali da li oni uopšte svojim radom opravdavaju sredstva koja troše, a troše mnogo više nego što je RS dala pomoći za sve osumnjičene. Mnoge poslove su mogli uraditi i povremenim odlascima u Hag", rekao je Mitrović.
Munira Subašić, predsjednica Pokreta majki enklava Srebrenica i Žepa, očekuje da Bakir Izetbegović, član Predsjedništva BiH, još neće donijeti odluku o zatvaranju ureda bošnjačkog oficira za vezu u Holandiji.
"Oficir nam je potreban u Hagu za pružanje podrške svjedocima sve dok ne budu donesene presude Karadžiću i Mladiću", naglasila je Subašićeva.
Da je ovo osjetljivo pravno i političko pitanje potvrdili su nam neslužbeno i u kabinetima sva tri člana Predsjedništva BiH. Uz potvrdu da još nijedan kabinet nije utvrdio dinamiku i datum zatvaranja ureda oficira za vezu s Haškim tribunalom u Holandiji, kazali su da će oficiri po povratku u BiH vjerovatno raditi kao savjetnici kolektivnog šefa države i da je moguće da bošnjački oficir, koji je skoro 14 godina u Holandiji, u ovoj zemlji ostane najduže na dužnosti.
Ambasada po strani u operativnim poslovima
Ahmet Halilović, ambasador BiH u Holandiji, kaže da, uz oficire za vezu, i bh. ambasada sarađuje sa Haškim tribunalom, ali ne u operativnim poslovima.
"Oficiri za vezu rade i s dokazima, a mi ostvarujemo drugi vid saradnje sa Tribunalom, koja je diplomatske prirode i odnosi se na prosljeđivanje službenih obavijesti i prepiski", rekao je Halilović odgovarajući na pitanje da li će zatvaranje ureda oficira za vezu u Holandiji eventualno osoblju bh. ambasade donijeti više posla i obaveza.