VAŠINGTON - Vlasti Bosne i Hercegovine oduzele su nedavno državljanstva nekadašnjim mudžahedinima iz arapskih država, pri čemu su obavještajne službe tek desetak, od ukupno 500 osoba sa tog spiska, označile kao potencijalni bezbjednosni rizik za tu državu, piše jučerašnji "Vašington post".
Američki list navodi da je devetočlana komisija, koju su činila po dva Bošnjaka, Srbina i Hrvata kao i trojica stranaca, načinila reviziju oko 1.300 odluka o dodjeljivanju državljanstava strancima tokom sukoba 1992 - 1995. godine, te da su oko 70 odsto, od ukupno 500 ljudi kojima je oduzeto bh. državljanstvo, Arapi ili muslimani iz južne Azije.
Citirajući šefa Komisije, Vjekoslava Vukovića, `Post` navodi da je čitav proces revizije državljanstava osoba koje su tokom rata došle u BiH i dobile državljanstva po raznim osnovama, bio lišen lokalnog ili stranog političkog uticaja, te da su odluke donošene na osnovu zakonskih odredbi.
`Dobijamo pozive iz stranih ambasada ili organizacija, ali sa sigurnošću vam mogu reći, ja sam odgovoran za rad ovdje i mi sami donosimo odluke`, rekao je Vuković. `Vašington post`, međutim, navodi da su advokati, ljudi kojima su državljanstva oduzeta, kao i sarajevske organizacije za zaštitu ljudskih prava, rekli da su problemi rješavani spoljnim, kao i pritiskom iz Republike Srpske.
List, takođe prenosi i priču Sirijaca Ajmana Avada, poznatijeg pod nadimkom Abu Hamza, i Imada al Huseina, koji su 1992. godine u BiH došli kako bi se borili na strani vojske Vlade u Sarajevu, pa su se, po okončanju sukoba, oženili lokalnim djevojkama i ostali tu da žive rukovodeći se strogim vjerskim pravilima.
Vlasti su obojici, kako piše `Vašington post`, ostavile 60 dana da se žale na odluku o oduzimanju državljanstva, nakon čega bi mogli biti deportovani, naglašavajući da bosanski zvaničnici za neke od osoba kojima su oduzeta državljanstva kažu da održavaju kontakte sa terorističkim grupama, te samim tim predstavljaju bezbjednosnu prijetnju po BiH.
`Nisam ovdje došao da bih dobio njihov pasoš. Došao sam jer sam čuo priče o spaljenim selima, ubijanjima i silovanjima. Kada smo se borili ovdje zvali su nas braća`, rekao je Abu Hamza, navodeći kako mu je državljanstvo oduzeto mada nije učinio ništa protivzakonito.
Oni koji su izgubili državljanstvo tvrde da nisu imali priliku da opovrgnu dokaze protiv njih.
`Jednostavno vam pošalju obavještenje, u svega nekoliko rečenica, bez ikakvog objašnjenja`, kaže Rafak Džalili, Marokanac koji je ranjen u ratu.
Abu Hamza i Husein kažu da će tražiti azil u nekoj drugoj državi, te da se neće vratiti u Siriju, strahujući od odmazde vlasti. Oni poriču da imaju bilo kakve veze sa terorizmom, ali kažu da će izbacivanje i odvajanje od porodica, svakako, stvoriti jedan vid ekstremizma.
`Ukoliko nas izbace, naša djeca će se naći na ulici bez očeva. Koga okriviti ukoliko učine nešto loše? Vlada će zažaliti zbog ovoga i platiće`, kaže Husein.
Rafi Gregorijan, prvi zamjenik visokog predstavnika, izjavio je nedavno u jednom intervjuu da neki veterani imaju veze sa Al Kaidom.
`Ne kažem da svi strani borci predstavljaju prijetnju, ali neki svakako to jesu. Trebali su otići prije 12 godina. Njihovo prisustvo je kršenje Dejtona i ukoliko pređemo preko toga, preko čega bi onda sve trebalo da pređemo`, pita se Gregorijan.
`Vašington post`, dalje, navodi da nekoliko bivših mudžahedina uživa status ratnih heroja, kao i da su odlikovani najvišim bosanskim odlikovanjem zlatnim ljiljanom, ali i da zapadne obavještajne službe već duže vrijeme upozoravaju da relativno bezakonje u koje je Bosna utonula poslije rata predstavlja pogodno tlo za terorističke grupe koje traže uporište u Evropi i mjesto za regrutaciju `bijelih muslimana`.