BEČ - Francuska država smatra da bivši general Armije RBiH Jovan Divjak nije zločinac nego heroj, a "Dobrovoljačka ulica" nije ratni zločin nego nesrećan slučaj.
Zaključak je to skupa podrške generalu Divjaku za oslobađanje od optužbi koje je protiv njega podnijela Srbija za napad na kolonu JNA u Dobrovoljačkoj ulici u Sarajevu, 2. i 3. maja 1992. godine, održanog u petak u hotelu "De France" u austrijskoj prijestonici Beču.
Skup, kojem su u svojstvu izvještača prisustvovali i novinari više austrijskih, francuskih te medija iz drugih evropskih zemalja, organizovali su nevladina organizacija "Confrontations Europe", koja okuplja brojne ugledne bivše francuske zvaničnike, potom Žak Ralite, francuski senator i bivši ministar u Francuskoj vladi, te Fransoa Tangaj, ugledni umjetnik u Francuskoj. Okruglom stolu su prisusvovali i sam Divjak, koji se ubrzo i udaljio, te Haris Hrle, ambasador BiH u Austriji, koji je, takođe, nakon kraćeg vremena napustio događaj.
Molim vas da ne pišete da sam ovde, ja nisam ovde prisutan, kazao Divjak
Divjak je okupljenim novinarima porijeklom iz BiH, pred početak skupa, objasnio da ne treba da se zna da je on tu prisutan i da se strpe još nekoliko dana, kada će sve smjeti da objave. Na molbu novinara "Nezavisnih novina" da nam da svoju verziju događaja u Dobrovoljačkoj ulici, rekao je da zbog slučaja koji je u toku sada ne može razgovarati o tome, te je zamolio da ne objavljujemo da je i prisutvovao događaju u bečkom hotelu.
"Najlepše vas molim da ne pišete da sam ovde. Imam informaciju da će slučaj biti rešen za sedam dana, a onda me možete pitati šta god želite. Kontaktirate ambasadora Hrlea i on će vam pomoći da stupite u kontakt sa mnom. Ja nisam ovde prisutan", rekao je on, nagovještavajući da očekuje po njega povoljan ishod.
Na naše pitanje kako nije prisutan kada se nalazi na mjestu događaja, rekao je da je samo došao da popije kafu u blizini.
"Molim vas da mi ne pravite problema više nego što ih već imam", kazao je Divjak.
Veći dio predavanja bili su prisutni i predstavnik austrijskog Ministarstva spoljnih poslova, kao i predstavnik francuske ambasade u Beču. Na naše pitanje organizatorima u kojem svojstvu prisustvuju zvaničnici Francuske i Austrije odgovorili su da to ne znaju.
Osim organizatora skupa, podršku oslobađanju generala Divjaka iskazali su i brojni bivši i sadašnji, kako zvaničnici iz Francuke, tako i bivši i sadašnji predstavnici nekoliko evropskih zemalja i institucija.
Klaud Fišer, predsjednica "Confrontations Europe", rekla je da Francuska snažno stoji iza generala Divjaka i smatra da je on heroj odbrane Sarajeva i BiH, kao i da je jedan od ljudi koji je spriječio etničko čišćenje u BiH, a ne ratni zločinac. Iako je iskazala uvjerenje da će austrijsko pravosuđe donijeti jedinu ispravnu odluku - da Divjak bude oslobođen, navela je i da je Austrija negodovala što se Francuska toliko otvoreno stavila na stranu Divjaka.
"Rekli su nam da ovaj slučaj ipak treba da prepustimo austijskim vlastima i pravosuđu", rekla je ona.
Pojasnila je da velika nada u pozitivan ishod proističe i iz činjenice da je sam Mihael Špindeleger, šef austrijske diplomatije, izjavio da je nakon konsultacije sa pravnim ekspertima zaključio da bi isporučenje Divjaka Srbiji bilo nezamislivo.
Kako je istakla, slučaj "Divjak" se odugovlači nedopustivo dugo, jer je austrijsko pravosuđe, kako je navela, čekalo rezultate internih dogovora između BiH i Srbije o bivšem generalu Armije RBiH, ali da su ti dogovori prekinuti nakon što su neke evropske institucije iskazale nezadovoljstvo takvim razgovorima.
General Divjak je jedan od ljudi koji je spriječio etničko čišćenje u BiH i vjerujemo da će ga austrijsko pravosuđe osloboditi, kazala Fišerova
Na naše pitanje učesnicima skupa da li je otvoreno zalaganje zvaničnika Francuske za oslobađanje Divjaka pritisak na austrijsko pravosuđe u donošenju odluke o istom, oni su rekli da postoje neoborivi dokazi da se Divjak zalagao za obustavljanje paljbe u Dobrovoljačkoj ulici, te da je to dokumentovano u video-materijalima koje je britanski BBC emitovao 1996. godine, u kojem se čuje kako on naređuje vojnicima da ne pucaju. Rekli su da njihov veliki interes za Divjakom potiče iz vremena kada je on studirao u Francuskoj, stoga što on odlično govori francuski jezik, ali i da je saznanje istine o njemu važno za pomirenje u regionu i BiH između njena tri naroda. Dodali su i da je Haški tribunal odustao od procesuiranja Divjaka zbog nedostatka dokaza, kao i to da nikad protiv njega nije podignuta međunarodna potjernica.
Divjak je 3. marta uhapšen na aerodromu u Beču na osnovu srbijanske potjernice zbog ratnih zločina u Dobrovoljačkoj ulici u Sarajevu. On je trenutno na slobodi, na osnovu kaucije od 500.000 maraka, koju je za njega platio Kanton Sarajevo. Ne smije da napušta Austriju do okončanja postupka odlučivanja o izručenju Srbiji.
Dodik i Tadić kupuju vrijeme
Panelisti su se dotakli i Milorada Dodika, predsjednika RS. Rekli su da je slučaj "Divjak" koordinisan između njega i Borisa Tadića, predsjednika Srbije, i da dvojica lidera kupuju vrijeme kako bi iskrivili istinu o politici Slobodana Miloševića u BiH. Takođe su istakli da je Štefan File, evropski komesar za proširenje, pokazao razumijevanje za Divjaka, a da je Ketrin Ešton, visoka predstavnica EU za spoljnu politiku i bezbjednost, morala u Banjaluci dati legitimitet Miloradu Dodiku, predsjedniku RS, kako bi spriječila održavanje referenduma kojim bi se RS otcijepila od BiH.
I BiH traži izručenje
I BiH je, krajem marta, uputila Austriji zvanični zahtjev za izručenje penzionisanog generala Armije RBiH Jovana Divjaka. Poslije hapšenja Divjaka, Tužilaštvo BiH je dostavilo zahtjev Ministarstvu spoljnih poslova BiH za njegovo izručenje, ali zahtjev nije bio upućen više od deset dana. Zoran Perković, pomoćnik ministra spoljnih poslova BiH, objasnio je da je dokumentacija prema ugovoru o izručenju između Austrije i bivše SFRJ koji je naslijedila BiH, bila nekompletna, zbog čega su tražili dodatna objašnjenja od resornog ministra BiH.
Zločin u Dobrovoljačkoj
45
mrtvih (vojnika i civila)
73
ranjenih
215
zarobljenih