Službenici Ministarstva za izbjegla i raseljena lica RS odgodili su ove godine dio svojih godišnjih odmora za neko drugo vrijeme, a stepen mobilnosti svih organizacionih jedinica bio je na maksimalnom nivou. Cilj takvih odluka, kazao je ministar Omer Branković, je da se postigne maksimalan učinak u rješavanju gorućih problema izbjeglica, raseljenih lica i povratnika. Sumirani rezultati na kraju godine, kaže resorni ministar, pokazuju da je uloženi trud rezultirao vidljivim pomacima. Ipak, u narednoj godini ostalo je još mnogo posla, kazao je Branković, kao što je stvaranje održivog i kvalitetnog povratka.
`Rezultatima se ne treba hvaliti nego poslužiti kao parametar za buduće djelovanje`, kazao je Branković.
NN: Koliko trenutno ljudi u RS ima status raseljenih lica i izbjeglica i kakva je, uopšte, socijalna slika tih ljudi?
BRANKOVIĆ: Ove godine smo završili proces revizije statusa raseljenih osoba u kojem je on potvrđen za 69.765 lica, odnosno 21.641 porodicu. S obzirom na to da je broj raseljenih osoba smanjen za tri i po puta, reklo bi se da je gro problema riješen. Međutim, cilj revizije bio je ne samo utvrđivanje stvarnog broja, nego i realnih potreba ove populacije.
Nažalost, ovi podaci govore o složenosti problema koji se još nalaze pred nama. U 80 odsto slučajeva predratna imovina raseljenih lica je porušena ili oštećena, skoro trećina raseljenih porodica živi u alternativnom smještaju, a isto toliko je podstanara. Većina njih su penzioneri ili nezaposlene osobe, čiji su osnovni izvori primanja penzije, invalidnine ili socijalne dotacije.
U sličnoj situaciji su i izbjeglice, kojih je zvanično registrovanih u ovoj godini 9.009. Poseban problem je problem povratnika u RS, kojih, prema zvaničnim podacima UNHCR-a, ima više od 250.000. Osnovni zadatak svih nadležnih institucija, a posebnog ovog ministarstva, je da im se omogući pristup osnovnim ljudskim pravima kao što su pravo na rad, zdravstvena i socijalna zaštita, stambeno zbrinjavanje i normalna ljudska komunikacija. Na temelju pokazatelja o njihovim problemima pripremamo Program rješavanja problema raseljenih lica, izbjeglica i povratnika u 2007. godini. On će biti okosnica našeg djelovanja.
NN: Obnova i rekonstrukcija porušene imovine i ove godine je bila glavna meta kritike. Koliko je, zaista, urađeno na tom polju?
BRANKOVIĆ: Obnova i rekonstrukcija imovine jedan je od najtežih zadataka Ministarstva. Akcenat je bio na obnovi i rekonstrukciji stambenih jedinica kroz pomoć u građevinskom materijalu i sanaciji stambenih objekata po sistemu ključ u ruke. Osim toga, radilo se na obnovi i rekonstrukciji infrastrukture za povratnike, interno raseljena lica i izbjeglička naselja. Ministarstvo je učestvovalo u zajedničkim projektima Fonda za povratak BiH i obezbjeđivalo objekte za potrebe alternativnog smještaja. Realizujući programske zadatke pružena je neposredna pomoć korisnicima, kao i opštinama u kojima se odvijao povratak. Pomoć u građevinsko-zanatskom materijalu za povratnike u Federaciju BiH u iznosu od 1.541.395,06 KM realizovana je u 15 opština za 152 korisnika. Ista takva pomoć u iznosu od 1.318.742,80 KM realizovana je u 11 opština za 698 korisnika - povratnika u RS. Za 90 interno raseljenih lica u 12 opština izdvojeno je 986.665,12 KM.
Obnova i rekonstrukcija infrastrukture odvijala se kroz projekte vodosnabdijevanja, izgradnje i obnove elektromreže, sanacije i obnove kanalizacije, izgradnje i sanacije putne mreže... Realizacijom 102 ovakva projekta u 42 opštine pružena je pomoć za povratnike u RS i FBiH, interno raseljena lica i lica nastanjena u izbjegličkim naseljima u ukupnom iznosu od 5.200.000 KM.
NN: Koliko je, zaista, moguć održiv povratak tih ljudi, jer obnova kuća i puteva nije dovoljna za kvalitetan život?
BRANKOVIĆ: Svjesni smo toga i zato smo prvi put u ovoj godini planirali novac za održivi povratak. Stambeno zbrinjavanje treba da prati i obezbjeđenje drugih prava kao što su pravo na zaposlenje, zdravstvenu i socijalnu zaštitu i participaciju u svim sferama društvenog života, jednostavno - socijalnu integraciju. Novac u iznosu od 1.170.000 KM realizovan je za održivi povratak u RS, interno raseljena lica u RS i održivi povratak u FBiH. Na transparentan način, po utvrđenim kriterijima, novac je namjenski dodjeljivan povratnicima i interno raseljenim licima, lokalnim zajednicama, udruženjima građana i vjerskim zajednicama... Pružena je pomoć za poljoprivrednu proizvodnju, za mala i srednja preduzeća iz oblasti prehrambene industrije, za proizvodno i uslužno zanatstvo, kao i za obnovu vjerskih, kulturnih, istorijskih objekata i objekata javne infrastrukture. Takođe su realizovana sredstva za pomoć udruženjima u iznosu od 42.000 KM.
NN: Koliko je danas ljudi u alternativnom smještaju i koliko se novca za te potrebe izdvaja?
BRANKOVIĆ: Jedan od primarnih zadataka na početku godine bila je revizija svih vidova alternativnog smještaja, koja je sprovedena tokom aprila i maja. Vodili smo računa o socijalnom aspektu porodica koje koriste alternativni smještaj. Utvrđeno je da 1.590 porodica spada u kategoriju socijalnih slučajeva. U iznimno teškoj situaciji je 469 porodica, koje zavise od tuđe njege i pomoći. Iako je utvrđeno da 273 porodice iz socijalne kategorije ne ispunjavaju uslove za alternativni smještaj, Vlada je obezbijedila sredstva za njihov smještaj u individualnom zakupu. Zaključno sa 31. majem 2006. godine izmiren je dug iz prethodne godine za individualni alternativni smještaj u iznosu od 3.603.722 KM. Takođe, obezbijeđen je novac za izmirenje svih obaveza za individualni alternativni smještaj u 2006. godini. Time su prvi put od kada se plaća individualni alternativni smještaj obaveze iz tekuće godine izmirene u istoj godini. Kako je alternativni smještaj promjenjiva kategorija, preispitivanje prava na njegovo korištenje vrši se kontinuirano, pa je broj korisnika individualnog zakupa do kraja 2006. godine smanjen sa 3.399 na 2.781 porodicu. Trenutno alternativni smještaj koristi 6.271 porodica. Posebno želim da istaknem da je preko Ministarstva za izbjeglice i raseljena lica Vlada RS izgradila 1.595 stanova.
NN: Kakvi su planovi Ministarstva za narednu godinu, šta su prioriteti?
BRANKOVIĆ: Ne treba zaboraviti da pred nama stoje još mnogobrojne obaveze, što pokazuju podaci o preostalom broju i socijalnom položaju raseljenih lica, izbjeglica i povratnika. Iako se stepen obnovljenosti stambenog fonda u BiH procjenjuje na skoro 60 odsto, još preko 180.000 stambenih jedinica čeka na obnovu. Procjenjuje se da je samo za te aktivnosti potrebno preko dvije milijarde KM. U narednoj godini aktivnosti Ministarstva za izbjeglice i raseljena lica RS će se odvijati kroz realizaciju Programa rješavanja problema raseljenih lica, povratnika i izbjeglica za 2007. godinu. Realizovaće se zajednički projekti sa Fondom za povratak BiH, UNDP-om i drugima. Ljudima treba što prije omogućiti vlastiti krov nad glavom, a ne privremeni vid smještaja.
Želim na kraju da istaknem činjenicu koja je, po mom mišljenju, izuzetno važna. BiH je prošla kroz mukotrpan ratni period. Danas je suočena sa nizom problema, koji su posljedica tih ratnih dešavanja. Problemi raseljenih, izbjeglih i povratnika dio su poslijeratne scenografije. Očigledna su nastojanja da se u svim oblastima učine pomaci, koji nas približavaju statusu ravnopravne članice evropskih naroda. Otuda i nastojanje da se unutarmigracijska problematika trajno riješi. Kad se radi o raseljenima, povratnicima i izbjeglicama, čini mi se da postoji saglasnost svih učesnika i nadležnih koji rade na rješavanju njihovih problema. Time hoću reći da tamo gdje su u prvom planu čovjek i njegovi egzistencijalni problemi uvijek može da se nađe zajednički jezik. Na taj način shvatam i sopstvenu ulogu - ulogu čovjeka, čiji je zadatak da učini sve da se u što skorije vrijeme u našem svakodnevnom govoru riječi izbjeglica, raseljeni i povratnik zamijene riječju - čovjek.
Učešće u zajedničkim projektima
Omer Branković, ministar za izbjegla i raseljena lica RS, kazao je da je ovo ministarstvo učestvovalo u nizu projekata koji su rješavali problem raseljenih lica, izbjeglica i povratnika.
`Preko Fonda za povratak BiH vršena je rekonstrukcija stambenih jedinica. Projekat je vrijedan sedam i po miliona KM i realizovan je u 30 opština, a učešće ovog ministarstva je četiri miliona KM. Preko ovog fonda Ministarstvo je učestvovalo u UNDP projekatu `SUTRA III`, koji se sprovodi u 12 opština, a čija je vrijednost 12 miliona KM`, kazao je Branković navodeći neke od značajnih projekata. Jedan od takvih projekata, kazao je on, je i projekat stambenog zbrinjavanja korisnika kolektivnog-alternativnog smještaja na području BiH po sistemu ključ u ruke, u kojem Ministarstvo obezbjeđuje smještaj za 500 korisnika.