Ministar za izbjeglice i raseljena lica RS Omer Branković izjavio je da pored nezaposlenosti najveću prepreku povratku u BiH predstavljaju problemi s elektrosnabdijevanjem i neriješena infrastruktura.
On kaže da je za rješavanje problema elektrifikacije u cijeloj BiH potrebno izdvojiti 45 miliona KM, te navodi da se taj problem može riješiti samo ako se udruže sve tri elektroprivrede na nivou BiH i zajednički riješe to pitanje.
NN: Koji su najveći problemi s kojima se suočavaju povratnici u BiH?
BRANKOVIĆ: Osim nezaposlenosti, i elektrifikacija je jedan od najvećih problema u BiH za povratak izbjeglih lica. I povratnici i izbjegla i raseljena lica ne samo u RS, već cijeloj BiH se suočavaju sa problemom elektrifikacije.
Najčešće su kuće povratnika osamljene i teško da će se neko odlučiti da radi elektrifikaciju zbog jedne kuće, a takvih kuća je mnogo u BiH.
Da bi se povratnička populacija dovela u prijeratno stanje, za rješavanje problema elektrosnabdijevanja u cijeloj BiH potrebno je 45 miliona KM i taj problem se može riješiti samo ako se udruže sve tri elektroprivrede na nivou BiH i zajednički riješe problem elektrifikacije. Bilo je i razgovora o tom da se tri elektroprivrede na nivou BiH udruže jer mi iz svojih skromnih sredstava taj problem sami ne možemo riješiti. Istakao bih dobru saradnju sa Vladom FBiH i to što neke probleme dvije vlade zajednički rješavaju. Tako su se u projekat elektrifikacije za povratničko naselje Strugačina u opštini Rudo uključili federalna vlada, kantonalna vlada, Vlada RS i `Elektrodistribucija` Pale i zajednički izdvojili milion i po KM, i ovih dana će svi povratnici dobiti struju. Ovogodišnjim budžetom za povratak Bošnjaka i Hrvata u RS predviđena su sredstva u iznosu od 4,5 miliona KM i prvi put je isti iznos sredstava za povratak Srba u Federaciju BiH obezbijedila Vlada tog entiteta. Ovih dana obilazimo povratnička naselja Srba u FBiH, jer red je da kao resorni ministar vidim gdje se troše sredstva predviđena budžetom za povratak u iznosu od 1.900.000 KM.
NN: Zar nije sramno da 12 godina od završetka rata u BiH još postoji alternativni smještaj?
BRANKOVIĆ: Narodna skupština RS usvojila je Izvještaj o realizaciji programa rješavanja problema raseljenih lica, povratnika i izbjeglica za prvih šest mjeseci ove godine, a obezbijeđena su sredstva za rješavanje alternativnog smještaja.
Alternativni smještaj u RS koristi oko 20.000 građana, odnosno 5.757 porodica koje imaju najmanje tri ili četiri člana. Na nivou BiH imamo projekat s Evropskom investicionom bankom od 15 miliona KM i grejs periodom od tri godine, a kreditna sredstva vraćaju se na period od 20 godina. Sistem je ključ u ruke za 500 stambenih jedinica u RS, 500 u FBiH i oko 500 u distriktu Brčko. Obišao sam građane koji žive u alternativnom smještaju i ti uslovi nisu ni iz 19. vijeka. Ljudi žive u raznim barakama, domovima, a jedan WC i tuš koristi pet-šest porodica?! Većina tih ljudi su gerijatrijski slučajevi - stari, bolesni i iznemogli, što dodatno otežava stanje. U 80 odsto slučajeva oni nemaju nikakva primanja i kada bi htjeli da se vrate i da im se napravi smještaj ne mogu sami živjeti.
Vlada RS razmišlja da za gerijatrijske slučajeve u dogledno vrijeme izgradi domove gdje bi ih smjestili. Ima i porodica kojima je plaćen alternativni smještaj, ali nemaju pravo na njega. Svake godine vršimo reviziju korisnika alternativnog smještaja i za godinu dana skinuli smo oko 830 porodica, što je ušteda od oko milion KM. Ali, socijalne i gerijatrijske slučajeve nećemo izbacivati na ulicu. Najveći problemi su s onima koji se pozivaju na alternativni smještaj, a ne koriste ga u Banjaluci. Skinućemo sve one slučajeve koji nemaju pravo na alternativni smještaj i ovih dana ćemo kompletnu Banjaluku `pročešljati`, jer su se građani snašli na razne načine, a vode se još kao da koriste alternativni smještaj. Plaćeni su im struja, voda, smještaj, a zarada najčešće se dijeli sa gazdom kod koga stanuju. Formirane su komisije koje bi u roku od mjesec dana trebalo ovaj posao da završe.
NN: Kako komentarišete stanje u Srebrenici budući da se radi samo na implementaciji projekata Vlade RS, dok ostali državni organi nisu počeli projekte za koje su namijenili sredstva?
BRANKOVIĆ: Vlada RS je odgovorno i prva startovala sa projektima u Srebrenici i završili smo elektrifikaciju svake kuće, izgradili puteve, a u toku je implementacija ostalih projekata. Vlada RS će u kratkom periodu odraditi projekte koje je obećala. Vlada FBiH je izdvojila četiri i po miliona KM za povratak u Srebrenicu, ali još nisu počeli s implementacijom. Vijeće ministara BiH obećalo je 10 miliona KM, ali se još ne zna o kojim projektima se radi.
NN: Zbog čega su državni organi zakazali i da li se Srebrenica koristi samo za skupljanje političkih poena?
BRANKOVIĆ: Ne bih ulazio u polemiku o političkim pitanjima, ali smatram da se politička situacija dosta smirila i sada treba gledati od čega ćemo i kako živjeti. Demokratsko pravo svakog je da kaže šta misli, a na državnim organima je da ono što su obećali i urade.
Spona između dvije vlade
NN: U FBiH slovite za čovjeka Milorada Dodika, dok ste u RS ipak predstavnik bošnjačkog naroda. Kako se snalazite s tim?
BRANKOVIĆ: Nemam problema s tim. Ja sam kao neka spona između dvije vlade, budući da je moj blizak rođak Nedžad Branković premijer FBiH. Ako negdje zapne, tu sam da pomognem da se problemi što efikasnije riješe. Nemam problema ni sa Dodikom, čak mogu da istaknem da jako dobro sarađujemo i da se dobro razumijemo. Ni zbog mog angažmana u RS nemam problema sa ljudima u FBiH, što pokazuje da je očigledno da se vremena mijenjaju i to je ono što je dobro u BiH.