SARAJEVO - Bosna i Hercegovina je za manje od mjesec promijenila svoj stav u vezi s izvještajem o sukobu Izraela i Palestine, pa bh. ambasador u jednoj instituciji Ujedinjenih nacija bude suzdržan, a ambasador u drugoj instituciji glasa "za".
Naime, Savjet za ljudska prava UN-a podržao je polovinom oktobra izvještaj o Gazi koji optužuje i Izrael i palestinski militantni pokret Hamas da su počinili ratne zločine u decembarsko-januarskom ratu. Na posebnoj sjednici Savjet UN-a usvojio je rezoluciju koja kažnjava Izrael jer je propustio sarađivati s misijom UN-a koju je vodio južnoafrički pravnik Ričard Goldston.
Emina Kečo-Isaković, ambasador BiH pri Misiji OUN-a u Ženevi, tada je bila suzdržana jer je stav BiH bio da se glasa po uzoru na zemlje EU, a ako su razjedinjene da bh. ambasador bude suzdržan.
Kečo-Isakovićeva je, sudeći po diplomatskoj prepisci, ispunila zadatu instrukciju Ministarstva inostranih poslova BiH, ali za manje od mjesec ona je izmijenjena, pa je ambasador BiH pri Misiji UN-a u Njujorku Ivan Barbalić podržao Goldstonov izvještaj u Generalnoj skupštini UN-a jer je glasao "za" uz još 169 ambasadora iz cijelog svijeta.
Ovako nagla promjena stava BiH prema jednom od najosjetljivijih pitanja u svijetu dešava se u trenutku kada BiH od Nove godine treba da počne odlučivati u Savjetu bezbjednosti UN-a kao nestalna članica.
Upravo će Savjet bezbjednosti UN-a, na osnovu Goldstonovog izvještaja, morati da ocijeni da li će cijeli slučaj predati u ruke Međunarodnog krivičnog suda ukoliko Izraelci i Palestinci ne istraže sami zločine.
Brane Mandić, pomoćnik ministra inostranih poslova BiH za multilateralu, kazao je juče da ne zna detalje u vezi s ovim konkretnim slučajem jer je bio na bolovanju, ali je objasnio da se "može desiti promjena stava u naknadnim konsultacijama sa nekim državama". Mandić je ponovio da se BiH obično osvrće na glasanje zemalja EU.
Ova argumentacija, međutim, ne stoji u slučaju Barbalićevog glasanja jer tada su SAD i gotovo sve zemlje članice EU bile protiv ili suzdržane, dok su samo Slovenija i Portugal bili "za" od zemalja članica EU. Podrška Goldstonovom izvještaju stigla je uglavnom od članica Organizacije islamskih zemalja (OIC), ali i država koje tradicionalno imaju otpor prema značajnom uticaju UN-a poput Kine, Kube, Srbije, Kipra ili Bjelorusije.
Kako se BiH predomislila
Sudeći po diplomatskim aktivnostima i službenoj prepisci, na promjenu mišljenja značajno su uticale aktivnosti egipatskih diplomata.
Emina Kečo, ambasadorica BiH pri OUN-u u Ženevi, obavijestila je MIP da je neposredno nakon glasanja imala susret sa ambasadorom Egipta u Ženevi koji je pitao za razloge zbog kojih je BiH bila suzdržana, te se interesovao da li će BiH i u Savjetu bezbjednosti biti okrenuta ka EU. Neposredno nakon toga u Egipat je otputovao Haris Silajdžić, član Predsjedništva BiH, ali ne kontaktirajući bh. ambasadora u Kairu Slobodana Šoju, nego je posjetu izdaleka pripremio Jasin Ravašade, ambasador BiH u Kuvajtu. Poslije toga Silajdžić je mimo odluke Predsjedništva BiH otputovao u Istanbul na sastanak Organizacije islamskih zemalja (OIC), koje su podržale Goldstonov izvještaj za kojeg se u Ženevi kod bh. ambasadorice zalagao egipatski ambasador.