BANJALUKA - Slatkiši, kao što su pojedine gumene bombone, lizalice, žvake i drugi proizvodi koji su u prodaji u RS, a djeca ih konzumiraju, sadrže sastojke koji mogu biti štetni po njihovo zdravlje, potvrdili su iz Instituta za zaštitu zdravlja RS.
Iz Instituta za zaštitu zdravlja RS su kazali da su najčeši razlozi neispravnosti bombonskih proizvoda, gumenih bombona, lizalica i žvakaćih guma koje provjeravaju emulgatori, homogenizatori, pojačivači aroma ili vještačka zaslađujuća sredstva.
`Kao najštetnije sastojke koji se nalaze u većoj količini slatkiša i grickalica bih izdvojila aditive, konzervanse i vještačke šećere. Ovi sastojci su rizični i kod djece mogu da izazovu promjene na koži, ekceme, alergije, a kasnije mogu predstavljati uvod u složenije zdravstvene probleme`, potvrdila je Snježana Gajić, načelnik Dječijeg dispanzera u Banjaluci.
Pravilnik o uslovima u pogledu zdravstvene ispravnosti dijetetskih proizvoda koji reguliše ovu oblast datira iz SFRJ, a prema njegovim zakonskim odredbama u ovim proizvodima zabranjuje se upotreba bilo kakvih aditiva.
Ljubo Janjić, predsjednik Udruženja građana `Plava sfera`, kazao je da je osnovni problem velike zastupljenosti štetnih slatkiša kod nas nepostojanje nadležnih organa koji treba da vrše ispitivanje uvezenih, ali i domaćih proizvoda.
Svjetska zdravstvena organizacija kao negativne posljedice velikog konzumiranja slatkiša u rezultatima svojih istraživanja je navela da se kod mališana pojavljuje nemir, hiperaktivnost, isprekidan san ili alergija.
Roditeljima se savjetuje da djeci ne zabranjuju u potpunosti konzumiranje slatkiša, ali da ih umjereno ograniče i da djeci kupuju one proizvode koji nemaju u sebi puno vještačkih dodataka i vještačkog šećera.
Štetan fast fud
Dr Dragana Stojisavljević, načelnik Instituta za zaštitu zdravlja RS, navela je da veoma zastupljena fast fud ishrana kod djece i namirnica koje imaju izrazito visok sadržaj holesterola i kuhinjske soli uslovljavaju pojavu pogrešnih prehrambenih navika, gojaznosti i mase drugih masovnih nezaraznih bolesti.
Iz Instituta za zaštitu zdravlja RS preporučuju da u ishrani dominiraju namirnice biljnog porijekla, te da ishrana djeteta starijeg od dvije godine treba da sadrži hljeb, žitarice, razno povrće i voće, meso, jaja, mlijeko i mliječne proizvode s niskim procentom mliječne masti.