Zoran Lipovac, ministar uprave i lokalne samouprave RS, odbacio je kritike nevladinog sektora i opozicije da se predloženim ukidanjem direktnog izbora načelnika opština želi omogućiti vladajućoj stranci da lakše postavi svoje načelnike.
On tvrdi da je izbor načelnika u lokalnom parlamentu prihvaćen širom Evrope, i ne vidi ovo pitanje kao mogući izvor problema u odnosima sa međunarodnom zajednicom.
NN: Šta želite postići ukidanjem direktnog izbora načelnika?
LIPOVAC: Zakon mijenjamo jer želimo eliminisati političku nestabilnost i sukobe lokalnog parlamenta i načelnika opština. Zbog uočenih problema, prošle godine je izrađen nacrt zakona, kojim je bilo predviđeno da se ojača pozicija načelnika, ali on nije dobio podršku u Skupštini. Sve partije, i one iz vlasti i iz opozicije, imale su primjedbe na takav zakon. Prije dva mjeseca je ponovo razgovarano o takvim izmjenama, ali poslanici su smatrali da se načelnicima daju prevelika ovlaštenja. Pošto, očito, za to nije bilo volje, mi smo se okrenuli drugom, posrednom izboru načelnika.
NN: Zbog čega ovolika žurba?
LIPOVAC: Zakon smo predložili po hitnoj proceduri jer se očekuje da će 8. maja biti raspisani lokalni izbori, a nije izvjesno da će prije toga biti još jedna sjednica parlamenta.
NN: Predstavnici nevladinog sektora tvrde da je ovakav prijedlog nečuven, a mnogi vjeruju da se time spuštamo za stepenicu niže u demokratičnosti izbora načelnika?
LIPOVAC: Ovakav način izbora je potpuno legitiman i u skladu sa Evropskom poveljom o lokalnoj samoupravi. Takođe, ne kosi se ni sa Izbornim zakonom BiH, koji ravnopravno tretira oba modela - i posredni i direktni. To pitanje je prepušteno entitetima jer je lokalna samouprava u njihovoj nadležnosti. Uostalom, načelnici se posredno biraju i u zemljama okruženja - Srbiji, Hrvatskoj i Crnoj Gori.
NN: Ipak, uvođenjem ovakvog izbora došlo bi se u koliziju s načinom izbora u Federaciji?
LIPOVAC: Čak i u Americi je prisutan dvostruki model, jer se u nekim saveznim državama načelnik bira posredno, a u nekim direktno. Na primjer, i u Bavarskoj se bira posredno, a u drugim dijelovima zemlje neposredno. Takva praksa je u mnogim zapadnim zemljama - Francuskoj, Španiji, Irskoj, Austriji i mnogim drugim. Šta bi tamo rekao Centar civilnih inicijativa? I to tamo niko ne smatra manje demokratičnim od direktnog izbora načelnika. Nečuveno je kad neko iz neznanja govori za nešto da je "nečuveno", a da pri tome ne vlada materijom. Oba modela su demokratični, i tu nema nikakve dileme.
NN: Šta se dobija ako parlament prihvati vaš prijedlog?
LIPOVAC: Dobili bismo političku stabilnost jer bi načelnik bio direktno odgovoran skupštini opštine. Skupština može smijeniti načelnika ako je nezadovoljna njegovim radom. Ona ne bi bila obavezna da raspisuje opoziv načelnika. Svjedoci smo da zbog sukoba načelnika, koji ide u jednom, i skupštine, koja ide u drugom pravcu, na kraju najviše ispaštaju građani. Na ovakav razvoj situacije svojevremeno je upozorio i Savjet Evrope, koji je, kao mane direktnog izbora, naveo probleme koji mogu nastati zbog sukoba načelnika i parlamenta. Takođe, stavili su primjedbu na preveliku koncentraciju vlasti, što, po njima, može dovesti do niza loših uticaja. Većinu tih nedostatka smo i osjetili na svojoj koži.
NN: Opozicija, međutim, tvrdi da je sve ovo učinjeno kako bi vladajuća stranka lakše izabrala svoje kadrove za načelnike?
LIPOVAC: Mi smo prošle godine nudili potpuno drugačiji koncept, pa ga nisu podržali ni vlast ni opozicija. Ukoliko taj koncept nije izabran, nismo imali drugog izbora i zbog toga smo se okrenuli suprotnom modelu.
NN: Je li bilo konsultacija s međunarodnom zajednicom u vezi sa izmjenama zakona i može li doći do nekih problema?
LIPOVAC: Nismo se konsultovali. Ne znam ni s kim bismo to činili, a ni zašto bismo to radili. Imamo pravo izabrati jedan od dva modela od kojih su oba široko prihvaćena u Evropi. Ne očekujemo probleme kod međunarodne zajednice, jer za to nema razloga. Nismo prekršili ni međunarodne povelje, Dejton niti zakone BiH.
NN: Kao glavni razlog izmjena zakona naveli ste nestabilnost, odnosno sukobe na relaciji načelnik - skupština. Svjedoci smo mnogih opoziva načelnika i njihovih pokušaja. Kakva je situacija danas?
LIPOVAC: Jako teška, o čemu svjedoči i situacija u posljednjih nekoliko godina. Do takvih problema je dolazilo u čak 69 opština. U Vlasenici je pokrenut opoziv, ali je u međuvremenu promijenjena skupštinska većina i politička nestabilnost i dalje traje. U Istočnom Drvaru su pokrenuta dva opoziva i provedena dva izbora načelnika, a jasno je šta toliki troškovi znače za jednu tako malu opštinu. U Kneževu je bio neuspješan opoziv načelnika i hronična politička nestabilnost. U Srebrenici nestabilnost postoji iz drugih razloga, jer načelnik ima skupštinsku većinu, ali odnosi između načelnika i predsjednika Skupštine su vrlo kompleksni i osjetljivi. U Tesliću nije uspio opoziv načelnika, ali to je pratila dugotrajna blokada lokalne uprave. U Foči, gdje, takođe, nije uspio opoziv, nije usvojen budžet ni za prošlu godinu, pa je sud bio prisiljen da nametne budžet.
Nećemo svu vlast kod sebe
NN: Mnogi imaju primjedbe na široka ovlaštenja načelnika, koji se, kako se često može čuti, ponašaju kao lokalni šerifi?
LIPOVAC: Ovim izmjenama zakona nije dirano u ovlaštenja načelnika, već se samo mijenja način izbora i razješenja načelnika. Lokalna samouprava je autonomna i mi nemamo ovlaštenja da kontrolišemo cjelishodnost odluka načelnika. Ni zbog ovih izmjena zakona ništa se neće promijeniti i oni će ostati u istom položaju. Dakle, nema nikakve centralizacije vlasti.
NN: Hoće li biti otvorena mogućnost da kandidat za načelnika ne mora biti neizostavno iz reda skupštinske većine?
LIPOVAC: Zakon ostavlja mogućnost da za načelnika bude izabran neko od odbornika, ali i neko ko nije učestvovao na izborima. Vjerujemo da će biti i opština gdje će biti i takvih načelnika.