BANJALUKA, SARAJEVO - Svaki treći bh. građanin smatra da porodicu može zaštititi samo ako posjeduje oružje, rezultati su više istraživanja u BiH.
Naime, prema istraživanju, koje je sproveo UNICEF u saradnji sa Centrom za sigurnosne studije, trećina bh. građana nabavila bi oružje samo zato što se osjeća nesigurno, odnosno, da bi zaštitili sebi drage osobe i imovinu.
Odvojeno istraživanje organizacije UNDP pokazuje da bi 34 odsto stanovnika BiH posjedovalo vatreno oružje, uglavnom iz želje da pruže zaštitu porodici i imovini. Njih 23 odsto oružje bi nabavilo radi samoodbrane, a 21 odsto ih želi biti naoružano radi hobija.
"S druge strane, 50 odsto ljudi, možda čak i više od toga, zna i svjesno je da unošenjem oružja u kuću povećava nesigurnost, odnosno doprinosi tom osjećaju nesigurnosti", istakla je Nela Kačmaričak iz UNICEF-a.
Ona je kazala da je najnovije istraživanje UNICEF-a potvrdilo nedovoljno poznavanje opasnosti i posljedica posjedovanja vatrenog oružja u domaćinstvima.
"Naročito smo zabrinuti zato što su djeca vrlo često žrtve vatrenog oružja. O ovom problemu je potrebno da se priča i potrebno je da se skrene pažnja da svako od nas, unutar svojih sredina, može uraditi nešto", istakla je Nela Kačmarčik.
Banjalučki sociolog Ivan Šijaković smatra da su u BiH prisutni brojni elementi nesigurnosti. Argumentuje to podacima da je u BiH prisutan veliki broj lopova, nasilnika i drugih kriminalaca.
"Ljudi su u strahu zbog toga, pa im oružje pruža varljivu zaštitu i nadu. S druge strane, uzrok je i kult oružja na našim prostorima, jer se upotrebljava prilikom svakog slavlja, a tu je i izgovor da je oružje sredstvo rada", kazao je Šijaković.
Komentarišući činjenicu da i 15 godina nakon rata bitan dio bh. populacije posjeduje oružje, ovaj sociolog je naglasio da je narod u strahu da će se ponoviti ratna nasilja i agresije. Šijaković, pojašnjavajući podatak da su neki bh. građani i dalje naoružani do zuba, spominje da je u BiH do oružja lako doći i krijumčariti ga.
Upućeni smatraju da građani BiH oružje uglavnom čuvaju zbog "nepovjerenja prema drugoj strani", te da je velika količina vatrenog oružja ostala u posjedu civilnog stanovništva kao posljedica sukoba u BiH.
"I danas, 15 godina nakon rata, teško je pronaći kuću u kojoj na tavanu nema puška ili pištolj. Takođe, oružje se čuva i po stajama, plastovima sijena i ima ga svugdje", ističu stručnjaci.
U UNDP-u su mišljenja da u BiH nedostaju zakonske regulative koje uključuju strože kazne i procedure u skladu sa direktivama EU.
Oružje u zemljama Evrope
DržavaBroj naoružanih domaćinstava u procentima
Finska 55 %
BiH 50 %
Norveška 32 %
Švajcarska 27 %
Francuska 21 %
Hrvatska 18 %
Milioni žrtava
Prema podacima Instituta UN-a za istraživanje razoružanja procjenjuje se da je u periodu od 1990. do 2000. godine upotrebom vatrenog oružja u svijetu ubijeno dva miliona djece, pet miliona ih je povrijeđeno, a 20 miliona ljudi je moralo napustiti svoje domove.
Istraživanja pokazuju da širom svijeta civili imaju više od 874 miliona komada vatrenog oružja, te da to oružje godišnje ubija više od 500.000 ljudi - bilo u oružanim sukobima, kriminalnim aktivnostima ili nesrećama.