Evropska unija će u Evropskom partnerstvu za narednu godinu od BiH tražiti reformu Ustava, potvrdio je Osman Topčagić, direktor Direkcije za evropske integracije BiH. Osim reforme Ustava, Topčagić kaže da će BiH prelazak u narednu fazu integracija u EU morati ispuniti sve uslove koji tokom ove godine nisu realizirani.
NN: Hoće li ovogodišnji izvještaj Evropske komisije o napretku BiH ka EU biti negativan jer većina zadatih uslova nije ispunjena?
TOPČAGIĆ: Teško mi je govoriti kakav će taj izvještaj biti jer će tek biti objavljen. EK će u utorak (danas) objaviti izvještaj o napretku, Evropsko partnerstvo, te strategiju proširenja za cijelu regiju. Na osnovu ta tri dokumenta moći ćemo sklopiti cjelovitiju sliku o tome kako EU sve ovo vidi.
Kada je u pitanju izvještaj o napretku za BiH, ne očekujem nikakvo iznenađenje. S predstavnicima EK radili smo čitavu godinu, dali svoj prilog za izradu tog izvještaja, a, uz to, EK je razgovarala sa svim drugim faktorima koji prate stanje u BiH, tako da vjerujem da će sve ono što bude u tom izvještaju odražavati realno stanje.
NN: A realno stanje jeste da vlasti BiH baš i nisu ispunile zadate uslove?
TOPČAGIĆ: Nismo mnogo toga uradili u ovom periodu. Koliko god je uspjeh bila činjenica da smo završili pregovore o Sporazumu o pridruživanju i stabilizaciji bez potresa, i to u izbornoj godini, sada moramo priznati da dominiraju neke druge teme. Razgovori o reformi policije, koji su definisani kao uslov za parafiranje i potpisivanje sporazuma, nisu okončani na najbolji mogući način. Možemo, dakle, reći da je u proteklom periodu više riječi bilo o unutrašnjopolitičkim stvarima, a ne o ispunjenju obaveza iz Evropskog partnerstva.
NN: Kako EK gleda na Mostarsku deklaraciju o reformi policije?
TOPČAGIĆ: Evropska komisija je pozitivno ocijenila ovaj dogovor. Sigurno je da će pohvaliti svaki pokušaj domaćih lidera da postignu dogovor. Aktivnosti koje vode ka postizanju dogovora su upravo ono što se od nas traži. Jedan od uslova EK jeste institucionalizacija saradnje između različitih nivoa vlasti u BiH, jer mi smo jako decentralizirana država. Ta saradnja mora biti institucionalizirana kada govorimo o odnosima između vlada, ali i između zakonodavne vlasti.
NN: Poznato je da će u novom dokumentu biti preneseni svi uslovi koje do sada nismo ispunili. Šta će biti novi prioriteti?
TOPČAGIĆ: Najinteresantnije će biti to da će reforma Ustava biti jedan od novih zahtjeva. To je ranije najavljeno i to je bilo navedeno i u listi od 27 prioriteta koju smo iz Brisela dobili početkom ljeta. Dakle, u Evropskom partnerstvu za narednu godinu tražit će da krenemo s aktivnostima u vezi s reformom Ustava.
NN: Možete li precizirati šta znači `krenuti s aktivnostima u vezi s reformom Ustava`?
TOPČAGIĆ: Teško je precizno govoriti šta će biti uslov kada govorimo o reformi Ustava. Odranije je poznato da je nužno usaglašavanje s Evropskom konvencijom o ljudskim pravima. To je bio dio paketa odbačenih ustavnih promjena jer izbor članova Predsjedništva i Doma naroda parlamenta BiH nisu u saglasnosti s ovom konvencijom. Mislim da postoji volja da se to riješi, jer je već bilo ugrađeno u aprilski paket. Također, mislim da možemo očekivati zahtjev za izmjenu Ustava u smislu bolje funkcionalnosti državnih institucija.
NN: Osjetite li nedostatak političke podrške u realizaciji prioriteta za nastavak integracije BiH u EU?
TOPČAGIĆ: Ne, ne osjetim. Direkcija koju predvodim dobro funkcioniše. Naš novi pravilnik o sistematizaciji radnih mjesta, koji predviđa upošljavanje duplo više ljudi u narednoj godini, što nam je potrebno za realizaciju aktivnosti nakon potpisivanja Sporazuma o pridruživanju i stabilizaciji, dobio je podršku. Pitanje prostora će biti riješeno, tako da imamo podršku.
NN: Nisam pitao za podršku Direkciji, nego cijelom procesu integracija, odnosno je li ta podrška samo deklarativna?
TOPČAGIĆ: To ne bih svodio samo na podršku Direkciji za evropske integracije. To je evropski put, a on traži mnogo reformi. Predstavnici Slovenije često ponavljaju da je najteže pregovarati unutar zemlje. To je mnogo teže nego pregovori s EU, jer iziskuje mnogo reformi, čak i promjene Ustava i slično. Kod nas se pokazuje da su ove ocjene u osnovi tačne. Evropski put traži značajne reforme i političku podršku za njih, a u našoj situaciji to možda malo teže ide.
NN: Ima li bojazni da bi zbog sporosti reformi zaključeni pregovori o Sporazumu s EU mogli biti obnovljeni, ili da bi naš evropski put mogao biti zaustavljen?
TOPČAGIĆ: Moramo shvatiti da ponekad imamo priliku koju ne smijemo propustiti. Kada govorimo o samom sporazumu, onda imamo situaciju u kojoj nove članice EU, Bugarska i Rumunija, žele neke izmjene. A da smo ga potpisali u decembru prošle godine, kada su pregovori završeni, onda tih zahtjeva naprosto ne bi bilo. Moguće je i da će novi reformski ugovor EU predviđati neke izmjene Sporazuma s BiH, što će značiti nove razgovore. Dakle, moramo iskoristiti priliku.
S druge strane, vrijeme je vrlo važan faktor. EU nikad neće donijeti odluku o zaustavljanju integracije BiH, ali ako ne budemo provodili reforme i njihov interes za nas bit će drugačiji. Mi se moramo nametnuti i truditi se da ispunjavajući uslove budemo u fokusu EU.
Želim dodati i još jednu važnu stvar... EU veoma često sve zemlje ove regije, kada su u pitanju neke oblasti poput organizovanog kriminala, migracija i slično, gleda kao dio paketa. Balkan sam od sebe neće riješiti ove probleme i bolje bi bilo da se EU fokusira na svaku zemlju posebno.
`Zastoj u radu državnih institucija je zastoj na evropskom putu`
NN: U kojoj će se mjeri ostavka predsjedavajućeg i kriza u radu Vijeća ministara BiH odraziti na evropski put BiH?
TOPČAGIĆ: Čitav evropski put kada gledamo aktivnosti koje se provode su zakonodavne i institucionalne. Sve takve mjere se provode kroz Vijeće ministara BiH, entitetske vlade i parlament BiH. Sve što se postigne na ovom putu je rezultat tih aktivnosti, odnosno angažmana izvršne i zakonodavne vlasti. Ako iz nekog razloga ima zastoja u radu tih institucija, onda je jasno da će biti zastoj i na evropskom putu. Međutim, postoji i niz aktivnosti koje se vode na nivou samih institucija i nastojimo koliko je to moguće raditi na tom nivou. Recimo, sada smo u fazi izrade dokumenata za program pretpristupne pomoći EU (IPA) za narednu godinu. EK priprema višegodišnji indikativni planski dokument za period 2008-2010. godina i od nas traži da se očitujemo o tom dokumentu. To je vrlo važan dokument jer će u sebi sadržavati sve prioritete na osnovu kojih ćemo moći pripremati projekte koji će biti finansirani iz IPA 2008.