BANJALUKA - Na gotovo trećini zemljišta u RS se pri nadležnim sudovima kao "vlasnici" vode Osmansko carstvo, Austrougarska, Kraljevina Jugoslavija, Nezavisna Država Hrvatska, ili formalno nemaju vlasnika, procjene su Republičke uprave za imovinsko-pravne poslove RS.
Dio pomenutog zemljišta ima upisane vlasnike, ali čiji se podaci ne poklapaju u katastru koji se vode pri Upravi, što znači da je pravo vlasništvo ili nedefinisano ili nejasno.
Iz nekoliko nasumice odabranih izvoda iz Zemljišno-knjiške kancelarije pri Osnovnom sudu u Banjaluci vidi se da je dio nekretnina u Banjaluci u "vlasništvu" NDH. Tako, na primjer, dvorište jedne zgrade u Ulici Gavrila Principa, u blizini groblja "Stupnica" kod Gradskog mosta, Osnovni sud u Banjaluci knjiži kao vlasništvo NDH.
"Na osnovu odluke Državne riznice, Odjel za imovinu namjere i dugove, Ured za podržavljeni imetak Zagreb iz 4.5.1942. godine, uknjižuje se pravo svojine na zemljišno-knjiško tijelo dva", stoji u evidenciji Osnovnog suda.
Na drugoj parceli u naselju Obilićevo, NDH je takođe vlasnik 1/4 jedne parcele, a u teretnom listu za istu česticu se u drugom dijelu zemljišno-knjiškog izvoda navodi da je dio zemljišta dodijeljen na korištenje NDH.
"Na osnovu Zakona o nacionalizaciji najamnih zgrada i građevinskog zemljišta uknjižuje se na zemljištu opisanog u listu A korištenje u korist Nezavisne Države Hrvatske sa 1/4, dok nadležni organ ne donese rješenja o prodaji zemljišta u posjed općine ili drugom licu", navodi se u ovom dokumentu Osnovnog suda.
Za veliki dio objekta, prema evidenciji Osnovnog suda, stoji da nemaju vlasnika. Tako, na primjer, zgrada i okolni objekti oko banjalučke "Tržnice", prema toj evidenciji u zemljišnim knjigama, uključujući i dvorište Doma solidarnosti, nemaju vlasnika.
Nepoznanica je i čije je vlasništvo čitava Džinića ulica u njenoj okolini, za koju se takođe navodi da je bez vlasnika.
Milan Tegeltija, predsjednik Osnovnog suda u Banjaluci, potvrđuje da se u tom sudu dio nekretnina vodi na nepostojećim državama, ili da nemaju vlasnika, ali dodaje da Osnovni sud nema ovlaštenja niti zakonski osnov da stanje u zemljišnim knijgama mijenja po svom nahođenju, čak i u slučaju kada znaju da stanje na terenu ne odgovara stvarnosti.
"Za svaku promjenu stanja mora postojati pravni osnov i to na zahtjev stranke. Istina je da građani u prošlosti to nisu redovno činili, recimo, prilikom kupovine određene nekretnine", kaže Tegeltija.
Tegeltija ističe da NDH kao "vlasnik" stvara formalan problem kada se u sudu pojavi lice koje tvrdi da je ono vlasnik te parcele, ali da nema opasnosti da, na primjer, NDH "otme" to zemljište.
"To zemljište je upisivano prema zakonima i propisima države koja više ne postoji. Prema tome, titular prava vlasništva ne postoji", pojasnio je on.
Vanja Pucar, nadležna osoba pri Geodetskoj upravi, koja je radila nacrt nedavno usvojenog Zakona o katastru RS, kaže da je Uprava dobila zakonski osnov da izvrši uvid u pravo stanje poredeći podatke iz zemljišno-knjiških kancelarija (gruntovnica) i katastra, koji se nalazi pri Upravi.
Kako je istakao Pucar, postoji šest evidencija na osnovu kojih će biti vršeno izlaganje nekretnina, odnosno dokazivanje titulara.
To su, kako je istakao, gore pomenute zemljišne knjige, popisni katastar, katastar zemljišta, katastar nekretnina, katastar nepokretnosti i knjiga uloženih ugovora. Pucar je pojasnio da će biti formirana prvostepena komisija koju će činiti pravnik, geodeta i osoba koja živi u naselju gdje se utvrđuje vlasništvo nad zemljom.
"Kada komisija završi posao, može biti uložena žalba drugostepenom organu pri Upravi, čime je završen upravni postupak. Ali nezadovoljna osoba može podnijeti tužbu nadležnom okružnom sudu, tako da nema govora da bi neko mogao ostati bez svog zemljišta ili da bi se neko mogao upisati kao vlasnik, a da na to nema pravo", naveo je Pucar.
Prema njegovoj procjeni, u RS postoji 60 do 70 odsto nekretnina sa sumnjivim vlasništvom, a komisijama će trebati najmanje sedam godina da sjedine podatke iz katastra i gruntovnica u jedinstvenu i tačnu bazu