BANJALUKA - Predsjednik Vlade Republike Srpske Željka Cvijanović izjavila je da su otklonjene sve dileme na koji način će se vlasnici, odnosno entiteti u BiH, baviti zajedničkom kompanijom "Elektroprenos".
Cvijanovićeva je, nakon sastanka sa specijalnim predstavnikom EU u BiH Peterom Sorensenom u Banjaluci, naglasila da se čeka usvajanje zakona o "Elektroprenosu BiH" da bi se mogla izvršiti raspodjela dobiti.
"Drugo važno pitanje se odnosi na investicione planove. Pozvaćemo prestavnike Energetske zajednice da zajedno s nama prođu kroz nacrte koje smo napravili da bi smo mogli da idemo u usvajanje tih dokumenata i investicije", rekla je Cvijanovićeva novinarima.
Predsjednik Vlade Republike Srpske Željka Cvijanović izjavila je takođe da su otklonjene sve dileme na koji način će se vlasnici, entiteti u BiH, baviti zajedničkom kompanijom "Elektroprenos BiH".
Cvijanovićeva je naglasila da se čeka usvajanje zakona o "Elektroprenosu BiH", kako bi se mogla izvršiti raspodjela dobiti.
"Drugo važno pitanje odnosi se na investicione planove. Pozvaćemo predstavnike Energetske zajednice da zajedno sa nama prođu kroz nacrte koje smo napravili, kako bi smo mogli da idemo u usvajanje tih dokumeneta i investicije", rekla je ona.
Dodaje da treba izraditi investicione planove za naredni period, te de očekuje da u vezi sa tim neće biti problema.
Cvijanovićeva je navela da je na sastanku sa Sorensenom bilo riječi i o pitanju "Sejdić-Finci" i mehanizmu koordinacije, te o posjeti inspektora EU kada je riječ o izvozu mlijeka.
"Naravno da smo razočarani činjenicom da nisu ispunjeni uslovi za izvoz mlijeka, ali znamo da se nigdje nije desilo da do toga dođe nakon prve velike inspekcije. Postoji određeni akcioni plan kada je u pitanju Republika Srpska, mi znamo na koji način se dalje ponašati i sarađivati sa proizvođačima mlijeka, da bismo mogli da ispunimo uslove", dodala je Cvijanovićeva.
Ona je napomenula da je sa Sorensenom razgovarala i o novom modelu finansiranja projekata, kroz novi IPA program, što će predstavljati brojne izazove, jer domaće institucije nisu dovoljno pripremljene za novi način programiranja pomoći.
Premijer Srpske je poručila da je Vlada organizovala seminare tokom protekle godine da bi se na najbolji način odgovorilo ovim ozbiljnim promjenama.
Specijalni predstavnik EU u BiH Peter Sorensen izjavio je nakon sastanka sa premijerom Republike Srpske Željkom Cvijanović da je zadovoljan saradnjom sa Vladom Srpske.
"Ove godine ćemo se susresti sa određenim izazovima, ali ćemo raditi na njima kao i prethodnih godina", rekao je Sorensen novinarima u Banjaluci.
Sorensen je podsjetio da EU u BiH trenutno realizuje projekte vrijedne između 200 i 250 miliona evra, te da na realizaciju čekaju projekti vrijedni od 150 do 180 miliona evra.
Govoreći o pitanju realizacije projekta "Južni tok" u BiH, Sorensen je rekao da Evropska komisija o ovom projektu razgovara ispred svojih država članica.
"Kada je riječ o BiH, bitno je da ona ispuni svoje obaveze koje ima prema Energetskoj zajednici. Ubijeđen sam da će sve što se odluči u BiH biti u skladu sa tim obavezama", istakao je Sorensen.
On nije želio da komentariše najave blokade institucija BiH, ali je apelovao na sve nivoe vlasti u BiH da se pridržavaju demokratskih pravila, što je naročito bitno u ovoj godini.
Srpska će učestvovati u projektu "Južni tok"
Predsjednik Vlade Republike Srpske Željka Cvijanović poručila da će Srpska biti dio velikog projekta "Južni tok", te da nema razloga da se taj projekat zaustavlja u BiH, već treba da se otvori dijalog o ovom pitanju kakav već postoji u državama članicama EU i Energetske zajednice.
"Mislim da je u pitanju proces kojem treba ovdje otvoriti vrata. Republika Srpska je zainteresovana i učestvovaće u projektu 'Južni tok'. Ideja je bila da oba entiteta budu u ovom važnom projektu, cijeneći da je on od izuzetne važnosti za sve građane", izjavila je ona.
Izrazila je žaljenje što je u Federaciji BiH došlo do toga da se ne odobri učešće u ovom veoma važnom projektu, ističući da se nada da će vremenom doći do otklanjanja određenih dilema koje postoje po tom pitanju.
"U principu, tu nema previše dilema, mislim da su zamjerke koje se odnose na nacrt sporazuma manje-više iste stvari koje su dobile države članice EU, ali i one koje nisu članice EU, već Energetske zajednice, kao što je Srbija", rekla je Cvijanovićeva.
Ona je zapitala da, ukoliko je projekat "Južni tok" toliko važan i ako ga zagovaraju članice EU koje u njemu učestvuju, zašto to ne bi bila i BiH.
Cvijanovićeva je navela da su primjedbe Energetske zajednice uglavnom tipske stvari o kojima se može razgovarati, a odnose se na poziciju regulatora kada je riječ o gasnom sektoru i pristupu trećoj strani.
"Svugdje su na isti način stavljene određene primjedbe da bi to moglo dovesti do kršenja određenih direktiva i da je potrebno da se preispitaju te stvari", kaže Cvijanovićeva.
Ona je podsjetila da se u Briselu moglo čuti da su države članice EU bilateralno pokušavale da razriješe ta pitanja i da su sada ovlastile Evropsku komisiju da se bavi određenim stvarima u njihovo ime.
"Jednoobrazni su komentari i primjedbe Energetske zajednice zato što su i međuvladini sporazumi manje-više isto koncipirani. Sve primjedbe koje su bile tamo i u Srbiji manje-više su slične stvari, jer su u pitanju tipski sporazumi", zaključila je Cvijanovićeva.
