BANJALUKA - Na tržištu BiH još se mogu pronaći herbicidi koji su zabranjeni u EU i svijetu, a jedan od njih je Gramoxon, koji je čak uzrokovao i smrt zbog neadekvatnog korištenja.
"Gramoxon se koristi za suzbijanje korova i on je na bazi parakvata koji spada u jake otrove. Isparljiv je na sobnoj temperaturi tako da se ne smije koristiti u zatvorenim prostorima, odnosno plastenicima jer dolazi do trovanja onoga koji s njim radi", rekao je Mile Darbić, profesor na Odsjeku za biljne proizvode na Poljoprivrednom fakultetu u Banjaluci.
On ističe da herbicid tipa Gramoxona ubija sve i poljoprivrednici ga uglavnom koriste za suzbijanje korova.
"Nekoliko herbicida, između ostalog i Gramoxon, treba zabraniti na našem tržištu. Zemlje EU su ga zabranile upravo zbog jakog otrova koji sadrži", naglašava Darbić.
EU je Gramoxon zabranila prije tri godine, a prema nezvaničnim informacijama u BiH ovog hebricida godišnje bude uvezeno oko 4.000 litara.
U jednoj od poljoprivrednih apoteka u Banjaluci kažu da litar Gramoxona košta oko 27 KM i da iako je toksičan nije potrebna nikakva dozvola za kupovinu te da ima u prodaji i jačih pesticida u smislu otrovnih supstanci koje sadrže.
"Kupcu se samo daju preporuke kako da se koristi i ako se pridržava toga nema nikakvih problema jer se on brzo rastvara. Ima mnogo jačih otrova koji se kod nas koriste, ali potrebno je da se samo pridržavaju uputstva za upotrebu", kažu u apoteci i dodaju da kada je riječ o Gramoxonu treba da se upotrebljava oko 20 metara udaljeno od vode i ne smije doći u kontakt s kožom.
Mario Beus iz Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede FBiH kaže da se u FBiH herbicid Gramoxon ne može naći u apotekama, ali da firme koje se bave proizvodnjom uz dokaz da imaju stručno lice mogu da ga dobiju.
"Gramoxon je kad ga stručno lice primjenjuje bezopasan jer ima nisku karencu i za samo tri dana isparava. Problem nije u Gramoxonu, već u neupućenosti proizvođača", naglašava Beus.
Kako nezvanično saznajemo, herbicid Gramoxon je kancerogen i toksičan i koristi se za uništavanje korova i trave. Njegova velika primjena je zabilježena u vojsci i poslije njegove upotrebe ostaje samo zemlja.
Jedan od sagovornika koji želi da ostane anoniman kaže da ga je vojska uvijek koristila kada su u pitanju čišćenja pruga i mjesta na kojem se kasnije postavljaju vojni kampovi jer poslije njegove upotrebe ne ostaje ništa.
"Na našem tržištu što se tiče pesticida je katastrofa jer ljudi ih ne znaju koristiti, misle - što više to bolje. Agencija za zaštitu bilja, koja ne radi ništa, treba da kontroliše uvoz i primjenu tih pesticida", rekao je Vladimir Usorac, predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača RS.
Agencija za zaštitu bilja formirana je pri Ministarstvu spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH, a u Ministarstvu priznaju da iako je ta agencija formirana prije nekoliko godina još nije preuzela dio posla koji treba.
Dragiša Mekić, pomoćnik ministra spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH, kaže da oni samo daju saglasnost na uvoz pesticida koji dostavljaju resorna ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede.
U Ministarstvu poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva FBiH kažu da u Federaciji ne postoji lista pesticida koji se smiju uvoziti nego samo onih koji su zabranjeni i da se trenutno radi na donošenju nove liste.
U resornom ministarstvu u RS kažu da je u Gramoxonu aktivna supstanca parakvat - dihlorid koji je na listi dozvoljenih supstanci koje se smiju uvoziti i da je trenutno u izradi nova lista.
"Spisak aktivnih supstanci koje su zabranjene za uvoz, kao i onih koje su dozvoljene, donosi Ministarstvo zdravlja", kaže Bojan Kecman, portparol Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS.
Neophodna kontrola upotrebe pesticida
Proizvodni proces i upotrebu pesticida u njemu ne kontroliše niko i stručnjaci tvrde da ima slučajeva da proizvođači samo dva dana poslije prskanja herbicidima proizvode plasiraju na tržište.
"Kod nas se kontroliše finalni proizvod, a praksa EU je da se kontroliše proizvodni proces, od kontrole zemljišta, vode kojom se zemljište zaliva pa do upotrebe pesticida. Proizvođač mora voditi urednu evidenciju o korištenju pesticida i ukoliko odstupa od ove prakse biva drastično kažnjen", rekao je Vojislav Trkulja, šef Zavoda za zaštitu bilja, sjemenarstvo i biotehnologiju u Poljoprivrednom institutu RS.
On ističe da je, prije svega, potrebna edukacija proizvođača.
Vladimir Usorac, predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača i farmera RS, kaže da sada ima slučajeva da poljoprivredni proizvođači imaju posebne parcele na koje siju za svoju potrošnju, a posebne za prodaju.